Nema previše onih koji će se zapitati kakvo je to tlo na kojem stojimo i kako izgleda u presjeku, a doista samo zaljubljenike u geologiju zanimat će starost ili sastav stijena i minerala. Takav pristup u hipu se mijenja nakon samo letimičnog pogleda na geološku zbirku, postavljenu u ulaznom prostoru otočke osnovne škole. Šarenilo i bogatstvo uzoraka stijena u vitrinama, a koji su doneseni iz neposredne okolice, ne može nikoga ostaviti ravnodušnim.
Zahvaljujući angažmanu Hrvatskog geološkog instituta, u Osnovnoj školi Zrinskih i Frankopana Otočac jučer je postavljena prva sistematizirana Geološka zbirka Ličko-senjske županije. Zbirka sadrži 49 geoloških uzoraka raspoređenih u 4 staklene vitrine, a od toga je 30 uzoraka doneseno s raznih nalazišnih lokaliteta u Ličko-senjskoj županiji. Ostalih 19 pokriva karakteristične uzorke stijena iz cijele Hrvatske. Popraćena je i geološkom kartom Ličko-senjske županije i publikacijama.
To je tek druga geološka zbirka u školama RH, a prva je postavljena Geološka zbirka Zadarske županije u svibnju prošle godine, i to nakon dvogodišnje pripreme u OŠ Bartula Kašića u Zadru. Kako nam je rekao ravnatelj Hrvatskog geološkog instituta prof. dr.sc. Josip Halamić, upravo u vrijeme dok su postavljali zadarsku geološku zbirku, susreli su ravnateljicu otočke osnovne škole Luciju Sekula te su dogovorili suradnju. Nakon nepunih godinu dana prva geološka zbirka Ličko-senjske županije bila je spremna za postavljanje.
- Radimo volonterski, što znači da ove geološke zbirke doniramo, idemo sami na teren i o trošku Zavoda za geologiju Hrvatskog geološkog instituta radimo u laboratoriju kompletnu obradu uzoraka. Stoga je škola ta koja mora iskazati interes, osigurati prostor i nabaviti vitrine, a mi napravimo ostalo. Geološka zbirka je pomoć u nastavi geografije za osnovne i srednje škole, u onom dijelu gdje se govori o geologiji. Geologija je jedna od četiriju temeljnih grana prirodnih znanosti, pa je važno da učenici mogu uživo dotaknuti stijene koje ih okružuju u njihovom zavičaju i upoznati se sa zagonetnim svijetom minerala i kristala, rekao nam je prof. Halamić.
Zbirka će odlično poslužiti ne samo kao dopuna nastavi geografije u samoj školi, nego će, kako nam je rekla ravnateljica škole Lucija Sekula, značajno doprinijeti radu skupova Županijskog stručnog vijeća iz geografije, koji se održavaju u otočkoj školi u organizaciji voditelja ŽSV-a geografije prof. Ivana Gomerčića. Ravnateljica Sekula naglašava i da će zbirka biti dostupna i za razgled organiziranim skupinama učenika iz drugih, i osnovnih i srednjih škola u županiji.
Geološka zbirka Ličko-senjske županije daje geološki presjek čitave županije, a sadrži geološke uzorke od najstarijih karbonskih stijena otprije 350 milijuna godina do današnjih vremena recentnih stijena. Također daje i presjek geološke građe cijele RH jer su dio zbirke i uzorci kojih nema u Ličko-senjskoj županiji, ali su karakteristični za geologiju Hrvatske.
- U zbirci možete vidjeti najstariju ličku stijenu iz razdoblja karbona, koja u sebi ima fosilne biljke, vidljive otiske paprati, što je jako interesantno i prava rijetkost. Uzorak je donesen s jedinog lokaliteta u Lici, u Brušanima. Iz razdoblja donje jure, oko 190 milijuna godina, je i uzorak s fosilima brahiopoda i školjaka, jako atraktivan kad se prepili presjek. Zbirka sadrži i vulkanske stijene, čvrstu lavu iz razdoblja trijasa i očvrsli vulkanski pepeo, tzv. tuf. Iz okolice Otočca donijeli smo 4 uzorka, crvenicu i vapnence donjokredne starosti, i to su reprezentativni uzorci sedimentnih stijena donje krede za čitavu županiju starosti 130 milijuna godina. Tu su i recentni šljunci i pijesci u dolinama rijeka i potoka, a treba znati da su to isto stijene, samo nisu vezane, nego rastresite stijene. Isto su geološki interesantne, a mineralna su sirovina kao građevinsko-tehnički kamen, sažeo je prof. Halamić sadržaj geološke zbirke.
Vrlo su zanimljivi uzorci iz drugih dijelova Hrvatske. Izdvajamo uzorak najstarije hrvatske stijene s nalazištem u slavonskim planinama, koja se datira u pretkambrij otprije 600 milijuna godina. Tu je i stijena nastala djelovanjem potresa, 'gorsko zrcalo' ili peridotit sa specifičnim, poput stakla uglačanim dijelom. Ona dolazi iz dubine zemljine kore, ispod moho sloja koji iznosi oko 35 kilometara, a iz rasjedne plohe na površinu izađe uslijed tektonskih pokreta.
Hrvatski geološki institut na području Ličko-senjske županije provodi i dio svoga nacionalnog projekta, izradu geološke karte RH 1:50.000. Izrađuje se također geološka karta magmatskog područja iz razdoblja trijasa kod Donjeg Pazarišta, gdje tim geologa, koji čine dr.sc. Tonči Grgasović, dr.sc. Mirko Belak, dr.sc. Josip Halamić i dipl.ing.geol. Ajka Šorša, ove godine privodi kraju znanstveno istraživanje i kartiranje toga područja s interesantnim i različitim varijetetima stijena iz slabije istraživanog razdoblja trijasa.
M.K.G.