KOMPOLJE – Uvijek je zanimljivo zaviriti u kakve stare spise, dokumente, stare karte, crteže i slično. Mnogo toga se tako može doznati, posvijestiti, vidjeti do kakvih je sve promjena došlo. Evo, za primjer ćemo uzeti Kompolje i podatke koje je popunio tadašnji kompoljski svećenik Ambroz Brozovich 1850. odnosno 1858. godine. Zanimljiva je tadašnja ortografija hrvatskoga jezika, i gramatika naravno, nadamo se čitateljima ipak razumljiva. Debljim slovima su tiskana pitanja, a kurzivom ispisani odgovori. Ponegdje ima i ovakav znak (…), što hoće reći da je taj dio teksta nečitljiv. Pa evo što je taj Brozovich tada zabilježio. Nije bio baš nešto rječit, ali ipak.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Potoka ovdi nema nikakova.
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Seme koje se ovde sije jest: Šenica, Raž, Ječam, Hajda, Proja, Zob, Kukuruz, Bob, Grah, Zečak.
Iz gorah ovdi u ovoj plovanii nima nikakovih proizvodah.
Blago ovdi hranise Krave, Volovi, Ovce, Koze, Bravi, Konji.
Zuiradi imade Medveda. Serna. DivoKoza. Zecova. Lisica. Divjih Prasacah, divijih Mačakah. Lasicah. Jazavcah ponajviše Vukovah.
Pticah domaćih imade svake versti: Jarebicah, (…) Kosovica. Stiglica. Slavuiah. Vranah. (…) Svrakah a najviše skodlivih Rebacah.
Rudah neima.
Dervlja imade svake versti: Hrastova. Bukovina. Jelovina. Smrekovina. Drenovina. Leskovina. Kljenovina. Grabovina. Ternova. Javoricah, Lipah. Rakite. Jasenicah. Topolicah. Jasikah.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Proti zapadu imade razvalina od cerkve nigda St. Jurja na brišanjku Cerkvina zvanom.
Narod po spolu
mužki – 526
ženski – 460
ukupno - 976
Narod po věri
katolici – Katoličkog veroispovidanja svi.
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni –
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) –
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Govore ča. Svi čakavci.
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Škola imade pučka: učenika svih broji 34. Muskog spola. Ženskih neima.
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Nošnja jest horvatska nije razlike verozakona. to jest pokrivača domaćah. Halja carna domača. zaslon beli domači. ali krugovni za svetac.
Jedna vera, jedna nošnja.
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Kod ovog naroda imade rukotvorah proizvodah. Kod žena Tkanje. Šivanje sebi potriebnih. Predenje.
Kovacah u ovoj plovanii nema nikakova.
Kolarah imade za svoje Granicarske potribe više njih.
Za gradju zrezat za kuću imade takojer.
Za potribu graničarah imade stolarah i lončarah najviše. Opnačar je nemalo svak za se.
Lončarah imade po najviše med ovimi župljani.
Opančarah imade takojer više od njih koji grade zoputam.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Knjigah nema nikakovih ova cerkva starih: dapače niti potrebitih za službu Božju opravljat. zbog siromaštva.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Ottočki No 2 Regement
Ime Města
Kompolje
Daljina od cèrkve župne satih.
Najdalja slučajnost 1: uru
Daljina od škole pučke satih.
Škola (…) uru daleko (…).
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
Do regimente uru i do Otočca.
Broj cèrkvah
katolikah – 976
gèrčko-sjedinjenih
gèrčko-nesjedinjenih
Broj kućah.
Svih kućah imade 80.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Kompolje.
Brig pod kojim leži zovese Orovac od Istoka.
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Gora ima hrastova na berdu Orovac k Istoku.
Jedna k Istoku imade špilja gdě 2000 ljudih stati more, takozvana u Orovcu pečina.
Eto, to je sve što je župnik Brozovich zabilježio, nije mnogo, ali je ponešto od toga zanimljivo.
M. Kranjčević