BRLOG – Uvidom u stare popunjene upitnike iz 1850. i 1858. uvijek nešto novo iskrsne, zanimljivo i drugačije. Ovog puta smo uzeli Župu Brlog, odnosno zapise župnika Mate Paheka. Pahek nije bio „škrt na slovima“, zapisao je podosta toga. No ono što upada uoči je njegova ponešto drugačija ortografija ako se uzme u usporedbi sa zapisima župnika u Komolju ili Prozoru. U uporabi je jat (ě = je, ije), ali zanimljivo je da se imenice piše velikim slovima baš kao u njemačkomu jeziku. Također u duhu njemačkog pravopisa koristi z kao c. Dalo bi se još ponešto od toga istaći, no to nije cilj ovoga članka, svakako je zanimljiviji sadržaj.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Gaščica, Gacka – izlazi od Otosza, pak teče kroz Klanač i Berlog, i děli se kod kod tako zvane Lakomice na dvě strane: od koje jedna na desno u Repaindoll a druga na liěvo u Vlaskopolje teče a onda na jednom i drugom Miestu u ponore propada i uvire bez dase zande gdje jopet izlazi, akomprem mnogi misle da desna u svetom Jurju kod Mora a lieva u Iablanzu i tako kod mora izvire, i ističe.
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Sije se ovde ozima i jara Šenica, jari Ječam, Pir, Karišik, Hělda, Zob – Goje se ovdi Goveda svake Versti, Ovce, Koze, Kermci – Nalaze se ovdi Medvědi, po malo Zetcovi – Lisice, Sèrne, Divokoze, Iazavci – a ponajviše imade ovdi Vukovah. Izviše nalaze se ovdě Orli – divje Guske –Divokoze po planinam – Slavići (Tica) – Kosovicah – Vranah – Gavranah – Srakah – Ierebicah - Kljunacah (…) vodeni Racah – Sdraljah, a po najviše skodljivih Vrebacah – Dervlja se ovdě nalazi svake V rsti, na pr. Hrastjah, Iavoricah, Iesenicah, Topolicah, Iasikah, Klenicah, Grabricah, Drenicah, Verbah, Trešanjah, Krušakah, Iabukah, po něšto Sljivah – Ielovine, Lipovine, po malo Tisovine, a ponaivise Bukavah.
Iz Gorese gradi ovdi svake Versti Gradja za Kuče, za Brodove, i za ostale ljudske Potriboče na pr. gradise ovdi Klade za Brodove, gradese Vesla, Vratila etz. pilese ovdi Trenice, Letve, Mužule (seu Stokadur).
Rudah ovdi ne imade van dase traže.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Razvaline se ovdě nalaze negdašnjega Grada Bèrloga – a izvan Města na Berdu Gusič, nalaze se Razvaline od istoga Grada. U Sellu Drenov Klanaz zvanom nalazi se jedna Kula aliti Turanj, odakle su Petar Zrinski branili Grad Berlog. Razvaline i Crikavah nalaze se pod Berdom Kosom Razvalina svetog Ilie, i na Berdu više Gusičpolja, Razvalina Cerkve svetog Pavla. Imade i ostalih Spomenikah starih Vrěmenah dallijih ovdě nije moguče popisati.
Narod po spolu
mužki – 552
ženski – 527
ukupno - 1079
Narod po věri
katolici – 1079
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni – 1638
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) – Ovdi u Belogu i u svoj ovoj župi divani Narod obojega Veroispovidanja Što.
Svi štokavci
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) –
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Ovdi u Berlogu u Mjestu nalazi se Cesarska Kraljevska Škola, nazvana Normalnom, i imade Učenika 61 muškoga Spola, a ženskoga Spola 1.
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Ovdi u ovoj Župi katoličkog Veroizpovidanja nošnja običajna jest Bunjevacah i Rišćana jednaka – koja sastoji u jednom Zobunu, Sadaku, Pregljači, Povezači, sa Upletnjaci i Gijerdan.
Premda različita věra, nošnja je jedanka.
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Proizvodi ovoga Naroda jesu: Tkanje kod Ženskoga Spola, Šivanje prosto kod Mužkih i Ženskih, i Predenje kod Ženskih prosto.
Ovdi Kovački Zanat rukovode po najviše Cigani, a imade obojeg Veroispovedanja Kovačah svih skupa 13. Kolarski i Dervodeljski Posao upravljaju i obavljaju Graničari samo za svoje Potribe, Stolarah, Lončarah i Opančarah ovde neima.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
U ovoj Župi katoličkog Veroispovidanja tako znamenite i stare Knige, nikakove se nenazale.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Cesarko Kraljevska Ottočka Regimenta
Ime Města
Bèrlog
Daljina od cèrkve župne satih.
½, ¾, 1, 1 ½ , 2 ¼, 3.
Daljina od škole pučke satih.
¾
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
2 ½
Broj cèrkvah
katolikah – 1
gèrčko-sjedinjenih
gèrčko-nesjedinjenih - 1
Broj kućah.
90.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Wlaškopolie, Gušičapolie, Drenov Klanaz
Gušića-polje, Vlaško-polje
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Seinjsko Billo, Šiminovac, Boltača, Risovljak, Kalčevac, Baklain Verh, Krekovača, Verbovice, Škamnica, Mileusnića Verh, Škorića Pečina, Cvianovića Pečina, Pečina pod Berloškom Gradinom, Drakullina Pečina.
Eto, to je sve što je župnik Mate Pahek zabilježio, nije mnogo, ali je ponešto od toga zanimljivo.
M. Kranjčević