DABAR – Da je barem za svaku župu i svako mjesto u Vojnoj krajini bilo ovoliko podataka unesenih u zapisnik 1850. i 1858. godine, kao što je to učinjeno za Dabar, bilo bi to pravo bogatstvo. Neki opisi su toliko iscrpni i detaljni da jednostavno oduševljavaju. No, u njima se pronađe i nekih pojmova, ili nazivlja, koje je danas nepoznato, no to svakako ne umanjuje vrijednost zapisa. Upravo iz ovako detaljno popunjena upitnika može se stvoriti poprilično vjerna slika života Dabrana polovicom 19. stoljeća.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Potokah preko barah u istima nahodi se Čikova ribe po toplini.
Iaruga Velika potok.
Izvora. – Mali kod župnog Doma
Veliki blizu Drage
Utok Smolčićev Ponor
Mlina prosta za Graničarsku porabu, na Kašike sagragieni.
Zaga na malom Vrělu Izvoru
Iezera neima
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Gorski proizvodi, Guba Bukova, Iagoda, Mavrahi, Smrčkove bobice, Žir Bukov, smola, pečurke.
Poljski proizvodi, Samo jaro Žito sijese Pšenica, Raž, Iečam, Pira, Supirica, Zob, Proja, Kuruzi, Eljda, Grah, Grašak, Kupus u vnožini, Rěpa giesto, Koraba nuternja, Merlin, Luk, Miširače po Kuruzu, ljutika, Krompir dokgaje bivalo, Siěno i Bara kosise.
Marva domaća Volovi Konji ositni, Ovce, Koze, Kermačad, Cucki domaći (…)
Zvěrad: Kurjakah u Ieszen i prěko Zime na Iata vidise izobila, Medvěda po Gorah i dolinah, Liszicah, Zecah, Forah, Kunah, divijih Mačakah, Iazbačah, Iežovah, Puhah, Vivericah po Dupljih, Zmijah, Zelembaćah, Guszah, Žabah, Krakoračah i (…) u izobilju.
Pticah, Orlovah izobilje od znamenite velikoće, Iastrebah omanjih, Iejinah, Vranah i Čavkah izobilje, (…), Divjih Golubovah, Iarebicah, Plepelicah, Šojakah, Dětelah kljunastih po gori 3 Versti, Vodenie (…)malih Kopovacah, Drozgovah, Čeverljugah, Vrabacah izobila, Žutelicah, Finkah, zebah, Sěnicah, Štigličah oretko, Cajsalah oretko, Lasturka Kroz ljeto, Vrarulinacah, Gringelov, Faganelacah i Šišmizah.
Dervljadi – Ielovo, Smrekovo, Bukovo, Jassenovo, Grabrovo, Topolovo, Liěskova i Ternova izobila.
Voća Šljivah, Iabukah, Krušaka i drugih od voćaka stabalah urietko u ovom odaljnem i Pustarnom městu aparitije.
Rudah nikakovich.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Sokolovac, gradina ne bèrdu Pogledalu vidljiva, od Bartula Frangiepana sagragjena, a sada porušena, osim jedno malo zidine Vidise uzdignuta na Okrug u Vissini od više hvatah.
Korać – u gori na maloj Kapeli nevidljiv od poslie obrasle gore, k njemu starinski Drum do razvalinah nahodise, izpod njega pako Drum male Kapele prolazi posve zapusten.
Iassen nad Gorom i Surdupom nevidljiv, od obrašćene gore.
Mlada Nediělja – u Glibodolu cerkva bivsa sami tragovi zidinah razvaljenih sviědoče medju Liěskom i Ternjem; kojega vieroispoviedanja nikada bila, za pravo dokazati neznase vinder prosti narod poboznosti radi i zavjeta u mladu Nedjelju od obojega vjeroispoviedanja i danas polaziti nepristaje.
Narod po spolu
mužki – 528
ženski – 426
ukupno - 954
Narod po věri
katolici – 954
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni – 926
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) – stokavsko
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) –
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
1 Skola zidana
3 Sobe
1 Spaiza
1 Kuhinja
1 Pivnica
1 Prihod
Učenikah 30 od obojeg věrosipovidanja muskog Spola zenskog Spola neima
30 mladićah, ženske ne idu
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
U muskom spolu u Nosnji razlike neima, u zenskom, Pravoslavne od Hervaticah u nošnji razlikujuse, po izvezanih na Persih i na okrajcih Zobuna, Červenom, Zelenom Rizom, i sermom navezenima, Koji su bez Rukavah, a na Glavi može bili u kriz Iačmak K tom kose sprida spletene i spustene uza ušiju, giendare od kovačah na grudih noše: Hervatice černi zobun, na vratu Korale, Struke i Rećine u ušiu, Halju černu zbijenu u tajke, oko pol zivota na halji Pusta červena, zelena, na Glavi okratku Pendaču, na Krajevi koja oglav od Červenog mahveza za Dlan sirok uvezen.
Razlikuju se samo ženske.
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Rukotvorni proizvodi Dervene Lopate i Kašike za svoju porabu, Tralje, Plug, Kaluszina Dervena i suhate Kuće i pojate grade
tkanje platno debelo i sukno za svoju porabu.
Šivanje proizvod od istog tkanja.
pletenje – kopicah i natikačah, iveranje na svojim bezrukavnim zobunim iskažuju pravoslavne
predenje obćinsko neuredno za derzavu osim sto svako sebi Lakno i Vunu opreda
Kovač i star od 63 godine, Kolarah - od prostih drvenijeh kolah od tuznoga iaukanja putem vozeć utuliko, kuliko i – Dervodělacah iliti Cimermanah za Krov i Kuće za zalost graditi nahivase do – Stolar i star 52 godine – Lončarah neima – Opnčarah neima, priěsne opanke svaki Graničar sebi obveže.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Od godine 1730 nahodise u troima Zapisnicima (Matricula) Kerstnih, Umerših i Věnčanih Knijga: Missala 2. Ilirska 2 Epistolara 2. Rituala za provigienje Nemoćnikah; u zupnom Domu (parohivu) osebujnoga ostavka neima niti bi ikada od koga po prie uveden (Fundus instructus) od kakovijeh knijgah.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Otočka II Regimenta Skaračka 8. Satnija
Ime Města
Dabar
filial selo Petrinić-polje
Daljina od cèrkve župne satih.
Od župnog Doma (Kvartira) 147 hvatih