RAMLJANI – Svako naše mjesto, odnosno župa u Gackoj je vrijedna pozornosti, osobito kada su u pitanju stari zapisi. Ovaj potječe iz travnja 1950. godine i zapisao ga je župnik Ambroz mlađi Brozović.
U i ovom upitniku tuđa ruka je korigirala originalni tekst zapisivača, to smo na nekoliko mjesta posebno istakli. No za oko zapinje velika intervencija kada je u pitanju jezik, odnosno hrvatski dijalekti. Mora se kazati da je tada „bilo problema“ s hrvatskim jezikom, osobito njegovom ortografijom. No ovdje dolazi do izražaja silan trud ustvrditi da nema čakavskog narječja, već se navodi da su svi štokavci. To čak bilježi i sam ramljanski župnik Brozović, a „druga ruka“ posebno na tomu inzistira i poriče. Možemo to donekle razumjeti, vrijeme je je usustavljenja hrvatskoga jezika na štokavskoj osnovici, pa čim „šira“ baza tim bolje. Također se može ustvrditi da se župnici u to vrijeme nisu mnogo ni razumjeli u hrvatske dijalekte, da je hrvatska dijalektologija u to vrijeme bila gotovo nepoznata ili i povoju, pa odatle i takav pristup. No, „ne da Bog nego pravo“, baš se u izričaju župnika Brozovića itekako snažno osjeća čakavština (krušak, a ne krušaka; divijih krušak, a ne divljih krušaka; iabuk, a ne jabuka; brekulj, a ne brekulja; vukov, a ne vukova; zecov, a ne zecova; vrebci, a ne vrapci; cerljene, a ne crvene; crikva, a ne crkva) da ne ističemo dalje). Dakle posve su razvidna pravila čakavske deklinacije imenica, osobito u množini, što ne pripada štokavskomu jezičnom korpusu.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Ø
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Proizvodi poljski:
U ovomu Městu jest običaj nasijati pomalo Šenice i Iečma, svekosinom Piro i zob, i opet Piro i Iečam illiti Karišik. Smisu i samu Zob. Sadi se Zelje i Koraba a s (…) strane Krumpir. Repe se malo sije.
Gorski proizvoda:
U ovom městu ima po malo sadjenih i cipanih Krušak. Ima najviše divjih Krušak, Iabuk, Drenića, Brekulj i Mekulji malo kadi koja Sliva.
Marva koja se ovdi gaji:
Voli i Krave, Konji, Ovce i Koze; i po malo takojer Prasci.
Zviradi:
Imade Vukov i Zecov.
Ptice:
Vrane; Šojke, Vrebci i Žutelice.
Gore:
ima Ielove, Bukove i hrastove.
Rude:
neima, nego imade Zemlje cerljene i žute, koja jest prikladna za farbati i biliti Kamare /: Sobe/.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Iest jedan stari veliki zapušćeni Magazin.
Narod po spolu
mužki – 496
ženski – 453
ukupno - 949
Narod po věri
katolici – Svi su Rimo Katolici.
grko-sjedinjeni – Ø
grko-nesjedinjeni – Ø
protestanti i lutorani – Ø
židovi – Ø
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) – Štokavci (Nemalo svi štokavci – napisano drugom rukom – op. priređivača)
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Několiko čakavacah (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Škole /: Učionice/ nije.
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Svi se jednako nose, i jednoga Verozakona jesu.;
to jest rimokatolici; jedna věra jedna nošnja (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Ženskoga Spola Proizvodi rukotvorni jesu: Tkanje, Predenje, Šivanje i pletenje, i to za svoju samo domaću porabu.
Muškog spola:
Kovačah i Kolarah imade malo, i to samo za domaću porabu.
samoukah (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Znamenitih Knjigah neimade, osim za svetu Missu, najstarija od godine 1754.
Knjiga mašna za mertve /:Missale Rnūm Defētor:/ od godine 1779.
Ove knjige jesu tiskane latinskima slovima, i u latinskom jeziku.
U našem jeziku knjiga složeća kod sv Maše zaderžujuća.
Molitve, Epistole i Evangjelja, takojer latinskimi slovima od godine 1824.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Regement Ottočki
Ime Města
Ramljane
Daljina od cèrkve župne satih.
1 ¼
Daljina od škole pučke satih.
Ø
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
3 ½
Broj cèrkvah
katolikah – 1
gèrčko-sjedinjenih - Ø
gèrčko-nesjedinjenih - Ø
Broj kućah.
71.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Iest jedno Polje od Poldnev, po kojima Šume i kupovi kamenja ima; isto se zove Veliko Polje. Proti Zapadu je drugo malo Poljce blizu Crikve, koje se Malo polje zove: drukčije sve dolinice i (…) jesu.
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Od Iztoka jest Berdo Dervenjak, kamenito i gričevito, do istoga Planina Lissina, jako visoka, na kojoj Bukova gora raste, i s istom malo jelove jest pomišano.
Proti Poldnevu jest Berdo Alan kamenito više Velikoga Polja.
Proti Zapadu jest Brěg Pogledalo takojer kamenito, i do njega Jerbić-Berdo.
Prama Polnoći jesu Doline: Veliki i Mali Kotal, po kojima Ielova gora raste.
U Ramljanima, 28. travnja 1850. zapisao je to Ambroz mladji Brzovich, župnik Ramljanski.
M. Kranjčević