LETINAC – Upitnik o Župi Letinac nastao je 29. ožujka 1850. godine, a podatke je unio tadašnji letinački župnik Ivan Švegar. Podatci su nadasve skromni, no ipak zanimljivi. Osobito se ističe ortografija hrvatskoga jezika kojom se služi zapisivač. Posve je specifična od mnogih drugih, cs – č, ch – č ili ć, ponegdje je x – ž, ss – s, sh – š, naravno da zapisivač koristi ě – jat (je, ije), uglavnom mu imenice počinju velikim slovom. Natruhe dijalekta se ne daju naslutiti, osim u jednoj riječi – kadise – gdje se. Evo tog zapisa.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Riěkah neima neg jedan Potok mali, izvire iz Vrěla tako zvanog Vujkovac izpod Cèrkve S. Antona, verugase po Polju i uvire u istom Polu ispod Iandekove Kuche. Drugo Vrèlo zvano Drage u selu Plaschica, tecse uza Cestu i uvire na Bichanichovoj Luki. Izatog Vrělo, ispod Glavice zvano Drazenovichevo, koje na daleko od Izvora se u Zemlju gubi. Sva tri ova Vrěla jessu stabelita i nikad posve ne nepresushe.
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Proizvodi Gorski jessu: Ielova Gradja za Kuche i Bukova Derva za Vatru. Poljski pako jessu, Pšenica zimska i jara, Jecham, Zob, Karishik i Piro, kada od Suche neizgori, dobro rode. Lan i Konoplja srednje Ruke. Takojer Rěpa okrugla, Kupus i Koraba. Kukuruz, Proso, Elda i Fazol. Marva gojise, Goveda, Ovce i Koze. Zvěradi, Vukovah i Lisicah ima dosti, kano takojer Zecovah, Kunah, Iazovacah, Vrebacah, Svrakah i Vranah. Rudah nikakvih.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Iedna Razvalina u Gori vishe Vicsich Sela od někakve Gradine prez Uzpomene svoga Postanka. Takojer Razvalina jedne male Capelice S. Duha; koju neprestaje Letinacski Puk svake Godine drugi Blagdan Duhovski s Poboznostjom polaziti i kod Aldova S. Mashe Prisuchstovati, a ni ovimse Razvalinam Pocsetka nezna nego Město kadise nalazi, Padjenovac imenujese.
Narod po spolu
mužki – 451.
ženski – 458.
ukupno – 909.
Narod po věri
katolici – 909.
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni –
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) –
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Csa govore svi
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Škola Pucska jedna, ali sporad Derxavnih Prekretah razpushtena i zato nikakva Ucsenika.
Pučka je škola u prevratu zapečaćena. (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Iedan Zakon, jedna Noshnja.
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Ženski posal jest: presti, plesti, šiti, tkati za svoju Potrěbu kuchnu; takojer Kovacsah, Kolarah ima samoukah, za svoju samo Domachu Potrěbu.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Izvan Maticah Cerkvenih od Godine 1807. u Latinskom Ieziku neima starijih Knigah nikakvih.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Slavna Cesar. Kralievska Ogulinska Granicsarska Regimenta br. 3.
Ime Města
Letinac
Zadnja Kucha
Daljina od cèrkve župne satih.
1 ¼
Daljina od škole pučke satih.
1 ¼
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
9
Broj cèrkvah
katolikah – 1.
gèrčko-sjedinjenih -
gèrčko-nesjedinjenih –
Broj kućah.
70.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Medju Glavicama na Polju tako zvanom Letinacsko Polje.
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Gora od Iztoka Golosmerje, a od Podne Kossa, Pechinah niakvih.
Pećinah ne ima. (zapisano drugom rukom, op. priređivača)
Eto, ne s previše truda i malo podataka zapisao je „Župnik Letinacski“ Ivan Shveger o svojoj župi.
M. Kranjčević