KRIŽPOLJE – Upitnik o Župi Križpolje nastao je 26. ožujka 1850. godine, a podatke je unio tadašnji krišpoljski župnik Božo Sparožić. Podatci su nadasve skromni, no pažljivi čitač ipak može dosta doga doznati. Zanimljivo je da Sparožić barata, rekli bismo sa suvremenog stajališta, dobrom ortografijom hrvatskoga jezika, kao malo koji drugi. Tu i tamo izbijaju pojedini čakavski elementi: česa, moradu, niema, sriednje, zvieradi, i dr. Evo tog zapisa.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.Riekah, Potokah, izvorah, Ponorah i jezerah nema; dapače nemaju se ljudi česa ni napiti, već moradu iz Brinjah svelikim trudom vodu voziti.
Vode ne ima, nego je narod mora iz Brinja vositi. (pisano drugom rukom – op. prireditelja)
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Proizvodi gorskih nikakovih nema, jer niema ni Gore. Poljski pako jesu, šenica jara, ječam, zob, karišik i Piro kada Suša nezgori dobro rode Lan i Konoplja sriednje ruke takodjer Ripa okrugla, i koraba, a i Zelje iliti Kupuz. Kukuruz, Proso i Elda samo kadih mraz ne potuče, tako i fažol. Marve gojise: govedah, ovacah i poniešto i kozah, ali svega pomalo sporad slabe paše, i male kerme. Konji ljudi kupuju. Zvieradi: Vukovah, i Lisicah ima dosta, kano takodjer, zecovah, kunah, vrebacah i vranah. Rudah nikakovih.
Zverad navadna. Rudah ne ima. (pisano drugom rukom – op. prireditelja)
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Razvalinah, i Starih Spomenikah nikakovih nema.
Narod po spolu
mužki – 1449.
ženski – 1253.
ukupno – 2702.
Narod po věri
katolici – 2702.
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni –
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) –
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Ča govore svi
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Škola Pučka jedna za ovu Župu, ali sporad deržavnih prekidah raspušćena, i zato nikakova učenika.
Pučka je škola u prevratu zapušćena. (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Jedan vierozakon jedna nošnja.
Jedan verozakon, jedna nošnja. (pisano drugom rukom – op. prireditelja)
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Ženski posao jest: presti, plesti, šiti, tkati za svoju samo kućnu potriěbu; takodjer kovačah, i kolarah ima samoukah samo za domaće odbiti potriebe, a za tergovince ni Muško ni Žensko neradi.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Osim Maticah Carkvenih od Godine 1784. u latinskomu jeziku, nema stariih knjigah, a drugih nikakovih nego latinskih nekoliko i talianskih novie dobe.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Slavna Cesar. Kralievska Ogulinska Graničarska Regimenta br. 3.
Ime Města
Križpolje, iliti Križevačko polje. Sastojeće iz četirih pokćerima koje zovu: Jelvica, Velikikut, Malikut, Kamenica, zadnje kuće na više mestah.
Daljina od cèrkve župne satih.
1 ½
Daljina od škole pučke satih.
1 ½
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
7
Broj cèrkvah
katolikah – 1.
gèrčko-sjedinjenih -
gèrčko-nesjedinjenih –
Broj kućah.
189.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Na Josephinskom drumu, na polju tako zvanom Križevačkopolje.
Križpolje, ili Križevačko polje (pisano drugom rukom – op. prireditelja)
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Gorah nikakovih, već samo brežuljci, a to od Severa Stražišće, (…), Bukova glavica, odistoka Maljen, Jelvica, Sašina i (…). Od juga Selce, i Glavica iliti Plastica, od zapada Križevačka glavica, i Kozjani. Pećinah nema.
Eto, ne s previše truda i malo podataka zapisao je „Župnik Križpoljski“ Božo Sparožić o svojoj župi.
M. Kranjčević