STAJNICA – Upitnik o Župi Stajnica nastao je vjerojatno 1850. godine, to sudimo po izgledu obrazaca koji su se te godine koristili. Obrasci iz 1858. ponešto drugačije izgledaju, a to će se vidjeti na primjeru Lipica.
Zapisivač je mnogo toga dao kad je opisivao prirodu i sve u vezi nje, to se zorno vidi po popisu „pticah“, teško da je i jedan zapisivač bio toliko revan nabrajajući njihove vrste. Slično je i s reljefnim fenomenima koji su u Stajnici, ili koji ju okružuju. Evo toga zapisa:
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Riěke něma. Već jedan posriěd ravnog Stajničkog i Jezeranskog polja iz raznih vriělacah, a poglavito iz dvijuh vriělah Vujakova, i Majoričina izvirajući, i u ponore Jezeranske uticajući potok. I jedno jezerce kod poila.
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Poljski: pšenica zimska i jara, Kukuruz, ječam jari, Piro, Karišik, zob, elda i proja. Od sočiva pasulj, grašak, i gdiěšto leće i boba. Ovo su struke žitka, koje se stranom sijaju stranom sade, ali vekšinom lošim uspiěhom.
Gorski: žir hrasta i bukov, nu i ov riědko rodio i guba.
Osim rogate marve vunjači i kozah druga se ovdiě negoji.
Od zviradi ima zecovah, lisicah, Iazvacah, Kunah, vukovah, Kurjakah i u Kapeli sernah i medviědah. Od pticah, vrebacah, lastavicah, pastiricah, gardelacah, antonacah, zaislekah, veržulinacah, zimovkah, siěnicah, slavuljah, čeverljugah, Kosovacah, žuteljicah, dětelah, žunah, prepelicah, Kljunbabah, jarebicah, gerlicicah, šojkah, jastrebah, sovah, golubovah, škvoracah, vranah, i gavranah.
Dervlja. Bukva, Iela, šmrekovina, Javorovina, hrastovina, grabrovina jasenovina.
Rudah, ukoliko su dosad poznate ovdiě ih neima.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Znatvriednih razvalinah cerkvah i gradinah, oli starodavnih spomenikah, nit se kod miesta, nit u miestu nalazi.
Narod po spolu
mužki – 840.
ženski – 798.
ukupno – 1638.
Narod po věri
katolici – 1638.
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni –
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) –
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Čakavsko
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Imade, jedna ovdie, a druga u Lipicah. Ni jedna i druga radi siromašnog stanja ovdašnjih žiteljah od godine 1848 se nepolazi.
Ovdašnja krajiška pučka škola sassvim je propala god. 1848. (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Nošnja je jednoga viěrozakona, i stoga se ne razlikuje.
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Nikakvi. Ženski spol zabavljase istinabog tkanjem, šivanjem, predenjem i pletenjem; nu, to samo za se i svojeh.
Iedan jest kovač, i jedan bravar, jedan Kolar i to samouk, pak ktome niem i gluh.
Četiri dervodelca, jedan stolar, a lončara, opančara i drugih zanatliah u ovom miestu nenalazi se.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Najstaria i najznamenitia knjiga, izmedju jedinih maticah, koje se u ovoj župi nalaze, jest sliedećih naslovami:
Liber 1mus Baptizatorum et Defunctorum Filialis Eclesiae sancti Nicolai Loci Stajnica, u Parochiae Briniensis –
Incipit
A die 3tia Januarii Anni 1748. - -
Sub Reverendissimus Dno Marco de Gerliezie S S: Theologiae doctore nec non Archipresbytero, et Parocho Briniensi. Existente ejusdem loci Capellano Mathias Drasenovich.
U Cerkvi iz Misala Rimskog, Šćaveta, i Rituala Rimskog drugih knjigah nema.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Ogulinska Regimenta.
Ime Města
Stajnica
Daljina od cèrkve župne satih.
Do najzadnje kuće 1. Sati, a sgrade plovanske Nikakva budući na Miěstu.
Daljina od škole pučke satih.
Do najzadnje kuće 1. Sati a od stanja plovanskog takodjer nikakva.
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
7.
Broj cèrkvah
katolikah – 4. i jedna u Lipicah, miestu brojećem 559 katoličkih dusah a (…) se radi da se na pievanju podigne.
gèrčko-sjedinjenih - nikakova
gèrčko-nesjedinjenih – nikakova
Broj kućah.
131.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Stajničko polje, uzdug koga na gornjem boku dva diělah kućah, s cèrkvom župnom, SS Aps Sv. Nikole B. i Izpoviednik i s dviěmi kapelani SS Apostolah Petra i Pavla, i Majke Božje od 7 žalostih, a na doljnjem 3tji dio s Kapelicom sv. Marie Mandaline leži. I ovog radi, zove se običajno gornja i dolnja Stajnica.
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Gornju Stajnicu nadkriljuju: Srama, Biljevinica, Iavorovka, Leskovka, Merkovina, Vlaška Kapela, Oštri vèrh, Velika Biljevina, Žila, Ravna draga, Velika Kapela, Stojanka, Živa voda, Kèrč i Bunjevica.
Doljnju pako: Jurasov vèršak, Šašina mala, Jelavje, Kalun Kopanje, Kosa.
U podnožju gornje strane nahodi se careva, a dolnje Vujakova pećina. Perva, ako tri dana zasebice iz Bure kiši, napuni se, i s ne malom štetom usievah i zemljah po polju se razlie. A druga, s trodnevnom južnom Kišom bukne, i u Vujakovo se vrielo, od koga i ime nosi izlieva se.
Špiljah niema.
Nažalost, ime onoga tko je sve ovo zabilježio nema. Vjerojatno je to bio tadašnji svećenik stajnički, jer tko bi drugi tako pomno zapisao što se od sačuvanih starih knjiga ima, odnosno tko bi na latinskomu jeziku popisao stare knjige te tadašnjega brinjskog arhiđakona i neke kapelane.
M. Kranjčević