Predsjednik Gradskog vijeća Grada Otočca dr.sc. Branislav Šutić, uputio je ministru pravosuđa Draženu Bošnjakoviću dopis slijedećeg sadržaja:
“Nacrtom prijedloga Zakona o područjima i sjedištima sudova koji Zakon bi trebao stupiti na snagu 1. kolovoza 2018.g. predviđeno je spajanje općinskih i prekršajnih sudova kao i osnivanje novih sudova.
Sukladno Zakonu o područjima i sjedištima sudova (NN 85/08) u Ličko-senjskoj županiji ustanovljen je jedan Općinski sud i to sa sjedištem u Gospiću, te su bile osnovane stalne službe izvan sjedišta suda, između ostalog i u Gradu Otočcu. Međutim, potom je prema Pravilniku o utvrđivanju rokova za osiguranje radnih, prostornih, tehničkih i drugih uvjeta u sjedištima sudova nastalih spajanjem (NN 112/08, 119/08), donesena odluka o spajanju Stalne službe u Otočcu s Općinskim sudom u Gospiću, te je 10. siječnja 2011. g. prestala sa radom Stalna služba u Otočcu.
Premda su neosporni napori resornog Ministarstva da se reorganizacijom mreže sudova poboljša funkcioniranje ukupnog pravosudnog sustava, a sve u interesu građana, slobodni smo iznijeti ovaj prijedlog u vidu male korekcije, a sve kako bi se sa predloženom reorganizacijom postigli optimalni rezultati.
Na teritoriju površinom najveće županije, Ličko- senjske, nije predviđena niti jedna stalna služba!
Naime, premda je Ličko-senjska županija sa površinom od 5.353 km2 najveća županija u Republici Hrvatskoj, te zauzima 9,46 % državnog teritorija, na teritoriju cijele Ličko-senjske županije nije predviđena niti jedna stalna služba !
Sud u Otočcu ima povijesno i geografsko opravdanje
Grad Otočac je sve do 2009.g. na svojem području imao sjedište Općinskog suda i to još od vremena Austro-ugarske monarhije, te je navedena institucija imala i povijesno i geografsko opravdanje. Područje nadležnosti nekadašnjeg Općinskog suda u Otočcu obuhvaćalo je područje Grada Otočca, te Općina Brinja i Vrhovina.
Sam grad Otočac površine je 565,30 km2, sa 10.411 stanovnika, a inače se sastoji od 22 naselja i to: Brlog, Brloška Dubrava, Čovići, Dabar, Doljani, Drenov Klanac, Glavace, Gorići, Hrvatsko Polje, Kompolje, Kuterevo, Ličko Lešće, Lipovlje, Podum, Ponori, Prozor, Ramljani, Sinac, Staro Selo, Škare i Švica, te sam grad Otočac.
S druge pak strane Općina Brinje površine je 358,22 km2 sa 4.108 stanovnika, a koja općina ima 12 naselja i to: Glibodol, Jezerane, Križ Kamenica, Križpolje, Letinac, Lipice, Prokike, Rapajin Klanac, Stajnica, Vodoteč, Žuta Lokva.
Konačno Općina Vrhovine površine je 154,95 km2, sa 905 stanovnika, a koja općina obuhvaća naselja Donji Babin Potok, Gornje Vrhovine, Gornji Babin Potok, Rudopolje, Turjanski, Založnica, te samo mjesto Vrhovine.
Općinski sud u Otočcu važan je za građane Otočca i mještane općina Brinje i Vrhovine
Razvidno je da je nadležnost bivšeg Općinskog suda u Otočcu obuhvaćala površinski veliki teritorij, sa slabom naseljenošću, sa nedovoljnom prometnom povezanošću, te sa značajnom udaljenošću između grada Otočca te Općina Brinje i Vrhovine, a što je rezultiralo stanjem da je znatnom dijelu građana grada Otočca te općina Brinje i Vrhovine zapravo otežan ako ne i gotovo onemogućen pristup sudu u Gospiću.
Primjerice udaljenost između:
-općine Brinje kao najsjevernije u Ličko-senjskoj županiji i grada Gospića gdje je sada sjedište suda je 77,64 km,
– grada Otočca i grada Gospića iznosi 45,41 km,
– općine Vrhovine i grada Gospića iznosi 50,00 km.
Za istaknuti je kako se radi o području posebne državne skrbi i brdsko-planinskom području, te da je riječ o većinskom stanovništvu starije životne dobi, sa visokom stopom nezaposlenosti i općenito loših imovinskih prilika, što sve čini pravo na pristup sudu zapravo gotovo onemogućen.
Građanima Otočca teško je i skupo putovati u Gospić
Pri tome grad Otočac ne dvoji i podržava napore Vlade Republike Hrvatske u revitalizaciji pasivnih područja kao i potrebi reorganizacije mreže sudova, no držimo da ukidanje Stalne službe u Gradu Otočcu nije polučilo željene rezultate, naprotiv, znatno su se povećali troškovi funkcioniranja suda, a građani su zapravo ostali bez prava na pristup sudu.
Ovo pravo na pristup sudu koji je dio Ustavnog prava na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava RH kao i čl. 6. st. 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ne bi smjelo građanima grada Otočca te općina Brinje i Vrhovine biti dovedeno u pitanje.
Nekadašnji Općinski sud u Otočcu ima i više nego dovoljan broj predmeta za opstanak
Prema dostupnim podacima kojim raspolaže Grad Otočac nekadašnji Općinski sud u Otočcu, odnosno potom Stalna služba u Otočcu imala je više nego dovoljan broj predmeta za opstanak i za rad najmanje dva suca, te jednog savjetnika, a u ranije vrijeme neposredno pred reorganizaciju u sudu je obavljalo sudačku dužnost čak četiri suca.
Upravo zbog specifičnosti Ličko-senjske županije kao i samog Grada Otočca, te Općina Brinje i Vrhovine trebali bi imati zbog status i tretman prilikom odlučivanja o sjedištu sudova kao npr. otoci.
Ukidanje suda povećalo je troškove za građane ali i za sud kao takav jer suci i stranke moraju putovati u Gospić
Naprotiv, ovakvim ukidanjem Stalne službe u Otočcu samo su se povećali troškovi i to kako troškovi puta zaposlenika nekadašnje Stalne službe u Otočcu radi putovanja na mjesto rada u Gospić, a koji godišnje iznose preko 100,000,00 kuna, a isto tako i troškovi stranaka, svjedoka i njihovih punomoćnika. Apsurdno je da u vremenu potrebe štednje na svim razinama u konkretnom slučaju je došlo do povećanja troškova, dok istovremeno zgrada bivšeg suda u Otočcu ostaje neiskorištena s tim što se u prizemlju iste i dalje nalazi zemljišno knjižni odjel, a ima se prostora i za smještaj zaposlenika sadašnjeg Prekršajnog suda u Gospiću Stalne službe u Otočcu.
Valja naglasiti da je neposredno pred reorganizaciju temeljito obnovljena zgrada suda u Otočcu, (koja je sagrađena na č.k.br. 2945, k.o. Otočac i u vlasništvu je Republike Hrvatske), uvedeno je centralno grijanje, promijenjen krov, temeljito obnovljene instalacije, izvršena je informatizacija.
Otočac zaslužuje sud, zašto Gospić može imati sud a Otočac ne?
Koliko je tegobno, primjerice, mještaninu mjesta Stajnica u Općini Brinje doći u Gospić na raspravu ili pak po obično Uvjerenje o nekažnjavanju govori činjenica da isti samo u jednom pravcu treba prijeći preko 110 km, odnosno u oba pravca 220 km, a pri tome nema uopće organiziranog javnog prijevoza već su mještani prepušteni vlastitoj organizaciji istog.
Napominje se da je Grad Otočac, te Općine Brinje i Vrhovine teško stradao u ratnim događanjima, da su te rane još uvijek vidljive, te da neprestano dolazi do odljeva mladog stanovništva.
Ovo su jaki razlozi zašto bi trebalo osigurati rad suda u Otočcu
Rezimirano, razlozi zbog kojih bi trebalo osnovati Stalnu službu u Otočcu su slijedeći:
S obzirom na izneseno
P R E D L A Ž E M O
da se ponovno uspostavi Stalna služba u Otočcu Općinskog suda u Gospiću, a Općinski sud u Otočcu počeo je sa radom još za vrijeme Austro-ugarske monarhije.
Prema sadašnjem Prijedlogu Zakona o područjima i sjedištima sudova vidljivo je da je upravo Ličko-senjska županija jedna od rijetkih koja nema niti jednu stalnu službu, već samo jedan Općinski sud i to u Gospiću, premda je područje Ličko-senjske županije sa najvećom površinom u RH, sa većinskim stanovništvom starije životne dobi, prometno nepovezano, te je apsolutno opravdano, zapravo nužno da se žurno osnuje Stalna služba.
Usporedbe radi, u zadarskoj županiji na području nadležnosti Općinskog suda u Zadru predviđeno je djelovanje čak tri stalne službe i to u Benkovcu, Pagu i Biogradu na Moru. Isto tako, na području nadležnosti Općinskog suda u Sisku predviđene su stalne službe u Glini, Hrvatskoj Kostajnici i Kutini. Pri tome se ističe da nam nije namjera osporavati potrebu postojanja ovih stalnih službi, no kriteriji koji su primjenjivani za ova područja, svakako valja primijeniti i na području Ličko-senjske županije odnosno Grada Otočca. Ovako se ukazuje izvjestan apsurd da Ličko-senjska županija, premda najveće površine u RH, sa tendencijom iseljavanja stanovništva, sa svojom klimatskom i reljefnom posebnošću, prometnom nepovezanošću, neopravdano ima samo jedan općinski sud, bez ijedne ispostave!!!
Zaključno, valja istaći da je razumljiva želja svake sredine da joj se vrati sud ili barem stalna služba, te bi svaki grad mogao podastrijeti valjane razloge za povrat suda ili njegove stalne službe, no u slučaju Grada Otočca riječ je doista o nužnosti, odnosno ovaj prijedlog nije tek usputan prijedlog kako bi se ljudima olakšao život ili radi komoditeta građana, već je riječ o nasušnoj potrebi.
Stoga, cijeneći specifičnosti Ličko-senjske županije, samog Grada Otočca, a isto tako i dostatan broj sudskih predmeta koji bi bio u nadležnosti buduće Stalne službe u Otočcu (što je vidljivo iz e-spisa), molimo razmatranje ovog prijedloga, s obzirom da će odluka o njemu imati dalekosežne posljedice za razvitak Grada Otočca - stoji u dopisu kojeg potpisuje predsjednik Gradskog vijeća Grada Otočca dr.Šutić.
I.B.