OTOČAC – Sinoć se u maloj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta zbilo do sada za Otočac nepoznato događanje, kako je to kazala Manja Kostelac Gomerčić, održana je Literarna soareja otočkih dekameronista. Soareje u Otočcu nisu bile poznate, ovo je prvijenac i početak, hoće li biti nastavka pokazat će vrijeme i volja.
Literarna soareja otočkih dekameronista upriličena je na zadnji dan Dana hrvatskoga jezika, a sve to kako ne bi ovi dani u javnom životu Gacke protekli nezapaženo, kako inače biva kada je u pitanju hrvatski jezik. Kako su Dani hrvatskoga jezika bili od 11. do 17. ožujka ove godine, bio je to povod i poriv da se progovori o hrvatskomu jeziku, da se spomenu neki davni dani kada je branjena samostalnost hrvatskoga jezika (poznata Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskoga književnoga jezika iz 1967.). Grupa entuzijasta okupljena oko Otočkog dekamerona odlučila je baš na zadnji dan Dana hrvatskoga jezika, baš na dan objavljivanja Deklaracije u tjedniku Telegram, imati literarnu soareju i progovoriti (ne samo govoriti) hrvatskim stvaralačkim jezikom.
Kako je to u uvodnoj besjedi istakla Manja Kostelac Gomerčić, inače spritus movens Otočkog dekamerona, ova večer nije namjerno nazvana književnom večeri, već literarnom, napominjući da nakana otočkih dekameronista nije ni bila da se nužno bave višim dometima literarna stvaralaštva, što bi možda bilo autorima i prezahtjevno, već da bude poticajna za pisanje. Rezultat je tu, deset autora je napisalo ukupno 100 novela, priča, eseja, a ukoričenje prve knjige Otočkog dekamerona se očekuje uskoro, najavila je Kostelac Gomerčić.
Literarna soareja je zamišljena tako da svaki od autora odabere jednu od svojih novela i da je pred publikom pročita, s tim da to nije moglo biti duže od 10 minuta. Naravno da svih deset autora nije moglo nazočiti soareji, njih sedam je pročitalo svoje uratke. Led je morao probiti Milan Kranjčević, zatim su svoje novele čitale Kristina Dasović Gomerčić, Maja Žubrinić, Jelena Benčić, Dragica Rogić, Jasna Ilić i Dario Eror.
Da je ova soareja uspjela svjedoči i sasvim lijepi broj publike koja je došla na ovu literarnu večer. Kostelac Gomerčić je zaključila da se radi o dosta zahtjevnoj publici, naime bilo je nazočnih profesora, znanstvenika, kulturnih djelatnika, ali i srednjoškolaca koji pokazuju interes za knjigu i literarno stvaralaštvo. Sve ovo mora radovati, na mlađima svijet ostaje, a Otočac se pokazuje kao sredina u kojoj živi duh društvenoga kulturnog života.
M. Kranjčević