Nije prvi put da su mlinice na Majerovu vrilu u Sincu poprište nekog kulturnog događaja (nekoliko su to puta bile i izložbe), pa je tomu nizu sinoćnjim otvorenjem prigodne izložbe „Gacke mlinice i pilane: restrospektiva“ u povodu Međunarodnog dana muzeja pridodano još jedno.
Izložbu i prateće letke pripremio je Muzej Gacke pri Gackom pučkom otvorenom učilištu, a izložba je postavljena uz samo Majerovo vrilo i obiteljsku kuću Kolakovića koja svojom pitoresknošću čini važan dio tradicijske graditeljsko-mliničke cjeline. Kustosica Snježana Bogdanić podsjetila je otkad, kako i zašto se obilježava Međunarodni dan muzeja te kako se Muzej Gacke uklopio ove godine u zadanu odličnu temu „Muzeji i kulturni krajolici“.
- Pojmovi kulturni krajolik ili krajobraz odnose se na područje oblikovano međudjelovanjem prirodnih i ljudskih čimbenika, područje koje je produkt prostornog i vremenskog djelovanja čovjeka i prirode, a s druge strane je to složena prostorna struktura prepoznata kao krajolik iznimnih vrijednosti. On je slika okoline, genius loci (duh mjesta), kazala je kustosica Bogdanić dodajući kako su na našemu području najprepoznatljiviji takvi krajobrazi oni mlinički, među kojima istaknuto mjesto ima sklop na Majerovu vrilu, pa je to bio i logičan izbor mjesta za postavljanje tematske izložbe. Zanimljivo je da u Registru kulturnih dobara RH ima samo 11 zaštićenih kulturnih krajolika, a među njima nijedan iz Ličko-senjske županije.
Tradicija mlinarenja na Gacki traje već 5 stoljeća, a prvi je pisani trag iz 1444. kada Žigmunt Frankopan poveljom daruje jedno frankopansko mlinište (dva mlina) u Švici pavlinskom samostanu sv. Jelene kod Senja. U Vojnoj krajini je uvelike podržavano mlinarenje kao gospodarski važan resurs, pa su lokalne mlinice od 1768. bile oslobođene plaćanja poreza! U Otočkoj je pukovniji u 19. stoljeću bilo 629 mlinova, no nije zabilježen podatak koliko ih je točno bilo na samoj Gacki.
Sinac je jedno od ponajbolje očuvanih naselja kontinentalne Hrvatske koje odražava stoljetnu vezanost njegova stanovništva s vodom. Uz centar s crkvom sv. Ilije Proroka i nekoliko objekata javnog značaja, druga najznačajnija točka mjesta su tri izvora Gacke smještena u nizu ispod brda Godače. Ti su izvori odavno oblikovali život ljudi ovoga kraja. Zbog specifične lokacije, sačuvanosti matrice tipičnoga kontinentalnog sela, održanosti mlinarskog obrta te stambenih i gospodarskih objekata podignutih u maniri tradicionalne graditeljske prakse, ali i elemenata nematerijalne kulturne baštine, posebice vjerskih običaja, pjesme, plesa i jezika, naselje Sinac predstavlja izniman prirodni i kulturni fenomen.
O prožimanju čovjeka i krajolika govorila je u ulozi domaćina Jasna Ilić.
- Ogledalo kulturnog krajolika i krajolik sam je u prvom redu čovjek. Čovjek stvara, rabi i čuva, oplemenjuje svoj životni prostor i time život sam. Naslijeđe koje je u Sincu sačuvano i obnovljeno kroz ove građevine u izvornom obliku, obvezuje sve nas koji ga trenutno ispunjamo na djelovanje u svrhu produživanja vijeka kulturne baštine naše tradicijske arhitekture te ugrađivanja iste u obiteljski odgoj i ostale vidove naših životnih aktivnosti jer mi danas radimo za našu djecu i unučad. Najveći doprinos boljoj uporabi i važnosti kulturnog i prirodnog dobra dajemo mi sami, žitelji ovog mjesta, ako to istinski želimo i ako smo dovoljno mudri da rabimo, a ne iskorištavamo prirodna blaga našeg zavičaja. Svakako je mudro sve to uskladiti s principima očuvanja na svim razinama kako i je ovdje bio slučaj, rekla je Jasna Ilić posebno naglašavajući obvezu daljnjeg očuvanja te kauzalne veze prirode i čovjeka. Život od starine utemeljen na prirodi stvara oplemenjenog čovjeka koji stvara trajne kulturne konture u krajoliku koji ga okružuje.
Izložbu je otvorio predsjednik Gradskog vijeća Slaven Prpić koji se prisjetio i početaka obnove zapuštenih mlinica još 2002. i 2003. godine (sam početak 21. stoljeća) te uspješnog stavljanja u funkciju nekoliko obnovljenih objekata. Prostora za daljnji razvoj itekako ima, pa je Prpić naglasio da se poduzetnici, obrtnici, obiteljski gospodarstvenici koji imaju želje, vizije i planove za pomoć u provedbi uvijek mogu obratiti službama Grada Otočca i LAG-u Frankopan. Postavljena izložba bit će sljedećih dana dodatna zanimljivost za sve goste, a njih u sezoni mlinice posjeti 20-ak tisuća.
M.K.G.