Roman Besmrtne duše Katarine Vučetić bit će predstavljen publici u srijedu, 26. rujna 2018., u 19 sati u Gackom pučkom otvorenom učilištu.
Prvi roman mlade otočke autorice ulazi u popularni žanr gotske fantastike posve nepretenciozno fabulirajući na 300-injak stranica ljubavne peripetije između glavne junakinje i vampira. Ujedno je to i prvo djelo takve moderne tematike i s takvom žanrovskom odrednicom u Otočcu i Gackoj. Roman je objavljen u novopokrenutoj biblioteci Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke – Moja prva knjiga.
O romanu će govoriti urednica Manja Kostelac-Gomerčić, nakladnik Milan Kranjčević i sama autorica Katarina Vučetić. U glazbenom dijelu programa nastupit će mladi otočki glazbenik Neven (Nešo) Vojić.
S obzirom da se u Otočcu zadnjih godina formirala određena književna scena, s 10-ak manje ili više aktivnih autora, logična je posljedica njezin daljnji rast i širenje. Pokretanjem edicije Moja prva knjiga namjera Katedre jest omogućiti mladim i talentiranim autorima jednostavniji i brži izlazak u javnost, bez troškova koji prate izdavanje knjige, a koji uobičajeno mlade autore pokolebaju, pa i unište entuzijazam pisanja. Roman Besmrtne duše prva je knjiga u Katedrinoj bibliotieci Moja prva knjiga, u pripremi je i druga knjiga koja će biti priređena i objavljena u istoj biblioteci, a riječ je također o prvijencu jednog domaćeg autora. Dakako, mladi pisci nisu nužno mladi samo godinama, nego i oni stariji autori koji žele prvi put objaviti knjigu.
Iz knjige:
"O autorici:
Katarina Vučetić rođena je 10. siječnja 2000. godine u Zagrebu. Djetinjstvo je provela u Vrhovinama gdje je završila osnovnu školu, a srednju školu za zanimanje ekonomist u Srednjoj školi Otočac. U Otočcu danas i živi. U travnju 2018. dobila je nagradu za sudjelovanje u kreativnom natječaju „Ja sam pisac“ nakladničke kuće Znanje za priču 'Smaragdni anđeo'. Bio je to poticaj ozbiljnijem pristupu pisanju kojim se počela baviti 2016. godine. Tako je do svibnja 2018. već dovršila svoj prvi roman Besmrtne duše."
Iz recenzije:
"U svom romanesknom prvijencu Besmrtne duše mlada autorica popularnu gotičku tematiku ljubavi između glavne junakinje i vampira garnira brojnim peripetijama i detaljima iz instrumentarija trivijalne žanrovske književnosti, poput prikladno krvoločnog oca, besmislenih sukoba između obiteljskih klanova, nesretnog vukodlaka, neuzvraćenih osjećaja, magijskih preobrazbi i bezbroj neočekivanih opasnosti. Ako i jest prva asocijacija za mogući literarni uzor vampirska tetralogija Sumrak saga, autorica je ipak ishodište pronašla u dječjem romanu Elizabeth Goodge The Little White Horse, koji je bio najdraža knjiga i slavnoj J. K. Rowling. Iako je u prvom planu što dinamičnije fabuliranje, uz neke neočekivane retardacije, a idejno je riječ o posve nepretencioznom djelu, ipak se u njemu mogu iščitati vrijednosni stavovi o mržnji kao sveopćem razaranju, obitelji kao najvažnijem temelju i ljubavi kao građenju i iscjeljivanju, ma koliko to uvrnuto izgledalo u nadrealnom kontekstu moderne vampirologije.
U unutarnjoj strukturi romana primjetni su i mnogi narativni klimaksi koji nemaju tako pravilnu krivulju amplituda poput npr. romana Marije Jurić Zagorke, jer i nisu kao Zagorkini nastali iz potrebe efektnih završetaka za privlačenje čitateljske publike u dnevnim novinama, ali su svakako odraz autoričine želje slijeđenja od publike traženih žanrovskih konvencija, kako motivskih, tako i strukturalnih. Ne bi bilo pogrešno zapitati se ima li u autorici potencijala za neku novu Zagorku, a odgovor može biti vrlo obećavajući ukoliko se uvidi da dijele istovjetan stvaralački žar i enormnu (s)pisateljsku produktivnost. Autorica trenutačno piše i drugi roman sasvim drugačije tematike, očigledno u traženjima vlastita izričaja, pa su i sve daljnje opcije otvorene. (M.K.G.)"
I.B.