OTOČAC – Sinoć je u Gackomu pučkom otvorenom učilištu bilo lijepo, to se jednostavno tako mora kazati. Publike je bilo iznad svih očekivanja, ugodno je to iznenađenje s obzirom na temu izložbe. A ona je nosila naziv U potrazi za frankopanskima posjedima u Gackoj. S obzirom na toliki interes publike, svakako se lome stereotipi kako je tamo neka prošlost i tamo neka povijest krajnje dosadna, brojnost publike svjedoči upravo suprotno. Mora se reći da nazočna publika nije došla po „rodijačkim“ ili nekakvima drugim navadama, bila je raznolika i moglo bi se kazati doista zainteresirana. Za Frankopane, za svoj grad, za okolicu, za svoju Gacku. Što je tomu razlog bilo bi ovom prigodom posve neprimjereno domišljati se i komentirati, očito je došlo vrijeme da se u grad stvorila jedna kritična masa koja je ponajprije kod sebe osvijestila značaj bogate baštine kojom je okružena, a ne treba smetnuti s uma da je i veliki turistički napredak u Gackoj vjerojatno pridonio tome, gosti su zahtjevni, pitaju, propitkuju i živa je sramota ne znati im ništa o svomu kraju kazati.
Sinoćnja izložba je rezultat suradnje otočke udruge Baštinica i Manje Kostelac Gomerčić, fotografa i istraživača Darka Antolkovića, dr. sc. Krešimira Regana te Muzeja Gacke i Gackoga pučkog otvorenog učilišta Otočac, a uz potporu portala iseljenika Moja domovina. Uloženo je truda i napora da se u frankopansku baštinu stave tri destinacije, stari Otočac (na otočiću), utvrda Prozor i utvrda Dabar. Kako je to kazala Manja Kostelac-Gomerčić nije se dospjelo uvrstiti i frankopansku Virhovinu (tako se u to doba nazivala Wyrhowina Gatensis), odnosno današnje Vrhovine. To nekom drugom prilikom.
Na otvaranju ove izložbe vrijedne svake pozornosti govorila je kustosica Muzeja Gacke Snježana Bogdanić, istakavši što se je sve kanilo postići ovom izložbom, navodeći da je frankopanska baština u Gackoj relativno slabo poznata u širim okvirima, a nema razloga za to. Zatim je govorio prof. Željko Škorić, stavljajući u povijesni kontekst dolazak knezova Krčkih u Gacku, odnosno kasnije Frankopana te njihov nestanak s povijesne pozornice. Darko Antolković, kao fotograf, koji se eto preko društvenih mreža „inficirao“ Gackom, govorio je o svom radu, fotografiranju povijesnih lokaliteta diljem Hrvatske, ali i s Frankopanima, naglašavajući da će ova Gackom obogaćena izložba putovati najmanje još u Brinje i Senj pa će se tako širiti priča o prebogatoj gackoj prošlosti, kao velikomu potencijalu. Na kraju je Manja Kostelac-Gomerčić, kako to samo ona zna, otplovila u vrijeme Frankopana, vješto ispreplićući povijesnu stvarnost sa zavidnom imaginacijom svih mogućih odnosa unutar te velike i značajne obitelji i u odnosima s drugima u njihovo vrijeme.
Izložba će ostati otvorena sve do 22. ožujka, bila bi prava šteta da je ostane neposjećena, osobito se to tiče učenika osnovne i srednje škole.
M. K.