OTOČAC – Jučer je u maloj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta Otočac, a sve povodom dana škole Zrinskih i Frankopana u Otočcu, bio organiziran Mali simpozij o gackima čakavskim govorima. Do ovog nadasve zanimljivog događaja došlo je na inicijativu Dramske skupine Mali čakavčići. A oko organizacije i sudjelovanja u ovom simpoziju snage su udružila četiri subjekta kojima je Ministarstvo kulture povjerilo brigu oko zaštite i promicanja ovih govora, to su Osnovna škola Zrinskih i Frankopana, Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Gacko pučko otvoreno učilište i Narodna knjižnica Otočac.
Objektivno se mora i treba kazati da je ovaj „mali simpozij“ samo po nazivu bio mali, ni po čemu drugome. Bila je to tako dobro organizirana manifestacija da može poslužiti za uzor mnogima, mnogima „većima“. Sve je teklo „kao po loju“, od vođenja konferanse, skazanja skupina učenika do same teme koja je kao lajtmotiv nametnuta, a to su bili frazemi u gackoj čakavštini.
Posebno je dojmljiv, vjerujemo i najvrjedniji dio ovog simpozija, bio nastup učenika u tri scenska nastupa: Bablja posla, Perajsanje i Prošnja. Autorica ovih skazanja prof. Dragocjenka Bilović je svaku etidu napisala u gackim fazemima, postigavši tako najmanje dva cilja; jedan je da je učenicima ponuđeno pravo obilje gackih frazema; drugi je da se gotovo cijelo skazanje može izreći kroz frazeme a da se ti lomovi i prijelazi u govoru ni ne osjete, što samo potvrđuje da su gacki čakavski govori izuzetno frazemski. A učenici, oni su to tako dobro izrekli i odglumili, prozodijski je to gotovo bilo savršeno točno (omakao se tu i tamo pokoji naglasak, ali to nije nimalo poremetilo smisao i cilj).
O Katedri Čakavskog sabora pokrajine Gacke, o zaštiti Gackih čakavskih govora s područja Otočca te što je to zaštita i što ona podrazumijeva govorio je Milan Kranjčević, predsjednik Katedre, koja je i potaknula zaštitu ovih govora kao nematerijalnoga kulturnog dobra RH.
Potom je gačanska pjesnikinja i ravnateljica Narodne knjižnice Otočac Jadranka Prša pročitala nekoliko svojih pjesama iz zbirke Krosna, naglasivši frazeme u pjesmama.
Već pri kraju je opet Milan Kranjčević iznio nekoliko tipičnih ili možda nešto rjeđih frezema u gackoj čakavštini, pokušavajući pojasniti njihovo značenje i posebnost.
Na kraju je ovaj mali simpozij završio u natjecateljskom duhu, svaka skupina učenika je dobila u zadataka da u kratkom vremenu izabere jedna od gackih frazema, što su i učinili te su ih pred svima javno izrekli i pojasnili. A onda je uslijedio pravi urnebes, valjalo je izabrati ponajbolji frazem, odnosno ponajboljega „frazeologa“ među učenicima, a tu je došla do izražaja sva draž navijanja i glasovanja.
Mali simpozij o gackima čakavskim govorima je, čini se, pun pogodak kako treba nastaviti raditi s učenicima u okviru zavičajne nastave, naravno i dijalekta. Bila bi prava šteta da sve na ovome svrši, da se ne nastavi, a vjerujemo da će se dogodine organizirati 2. Mali simpozij o gackim čakavskim govorima, naravno s nekom drugom zanimljivom temom iz jezika. A hvala Bogu, ima ih.
M. K.