OTOČAC – Ima tome vremena, na stranicama ovog portala objavili smo članak kako je u Otočcu otvorena posebna ambulanta za koronaše. I onda je na facebooku krenulo zgražanje, prigovaranje, kritiziranje, već u kakvu bi to kategoriju trebalo stati, kako se može upotrijebiti taj strašni i prestrašni izraz - koronaš. Kao da je samim nazivom dozvana sva pošast trenutno vladajućega pandemičnog virusa. Uzalud navodi da se kod medicinara koriste slični izrazi, poput: šećeraš, rakaš, tlakaš i sl., ma uzalud. Skandaliziranje je bilo poprilično.
Pa da vidimo kako je to u drugim medijima, navest ćemo samo neke naslove:
da bi se na kraju u Jutarnjem listu pojavio članak pod nazivom Tko je kovidaš, a tko koronaš i u čemu je razlika.
I u tom članku se nalazi, recimo to tako, dodatak, gdje je po ovom pitanju konzultiran Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje. Pa pročitajmo što o tome kaže ravnatelj Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje dr. Željko Jozić:
Naš kolega Tomislav Čadež tako je nedavno predložio uvođenje dva pojma - koronaš, za osobu koja ima virus, te kovidaš, za osobu koja ima i virus i njegove simptome. - Izvedenice sa sufiksom -aš najčešće označuju čovjeka koji je nositelj koje osobine (npr. cvikeraš, kompleksaš, milijunaš).
Te izvedenice obuhvaćaju i izvedenice koje označuju bolesnike (čiraš, sidaš, šećeraš). Međutim, takve imenice uvijek pripadaju žargonu, a ne službenomu nazivlju. To se ne odnosi na sportaše (nogometaš, rukometaš, košarkaš).
Kad bismo željeli u žargonu razlikovati osobu koja ima virus (a nema nužno simptome) od osobe koja ima i virus i simptome, mogli bismo govoriti o koronašu i kovidašu - kaže Jozić. On je, priča, generalno zadovoljan kako su se mediji i javnost jezično prilagodili novonastaloj situaciji.
Također je dr. Jozić imao prigodu i na jednoj od hrvatskih nacionalnih televizija progovoriti o istoj ovoj temi.
Valjda sada, kako pandemija (može li se za Hrvatsku reći da se radi ipak o epidemiji?) jenjava, možda će se moći s manje strasti progovoriti i o koronašima, makar u žargonu. A novine i portali trpe žargone, zar ne?
Stvoreno je niz novih riječi, a to samo svjedoči kako je jezik živ i fleksibilan, poput – kovidiota. A on se odnosi na onoga tko se ne pridržava mjera prevencije od koronavirusa te dovodi sebe i druge u rizik od zaraze, da ne nabrajamo dalje.
M. K.