Lika nekretnine

Prije 26 godina vojno-redarstvenom akcijom Bljesak oslobođen okupirani teritorij zapadne Slavonije

Objavljeno: 01.05.2021

Operacija je započela 1. svibnja 1995. u 5.30 sati. Hrvatske snage munjevitom su brzinom započele s napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog bojišta. Glavni pravci napada išli su iz smjera Novske i Nove Gradiške. Na njima su djelovale 81. gardijska bojna i 5. gardijska brigada „Sokolovi“ te dijelovi 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i 3. gardijske brigade „Kune“. U potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, a iznimno važan zadatak presijecanja neprijateljskih snaga na komunikaciji Pakrac – Okučani povjeren je skupnim snagama specijalne policije.

Međunarodna zajednica početkom 1995. predložila je „Plan Z-4“ koji je predviđao iznimno široku autonomiju Srba u dijelovima Republike Hrvatske s većinskim srpskim stanovništvom. Unatoč tome Srbi taj plan o političkom rješavanju krize nisu prihvatili što je hrvatskom vodstvu, na čelu s prvim hrvatskim predsjednikom dr. Franjom Tuđmanom, dalo alibi za pokretanje vojnog rješavanja krize u vidu oslobodilačkih operacija okupiranog teritorija. U prosincu 1994. godine Gospodarskim sporazumom otvoren je dio autoceste Zagreb-Lipovac. Kako je sporazumom bilo omogućeno da se u zajedničkom prometu po cesti, prvi put poslije 1991. godine, sretnu Srbi iz RSK i Hrvati, ubrzo je počelo dolaziti do niza incidenata koji su vrhunac doživjeli krajem travnja 1995. godine.

Pobunjeni Srbi 24. travnja 1995. zatvorili su promet na okupiranom dijelu autoceste. Povod zatvaranju bilo je srpsko protivljenje nekim odrednicama iz Gospodarskog sporazuma prema kojem je nekontrolirani promet putnika i roba između Republike Srpske Krajine (RSK) i Savezne Republike Jugoslavije bez suglasnosti hrvatskih vlasti bio nemoguć. Okupacijske vlasti RSK smatrali su to narušavanjem njihove samoproglašene neovisnosti. Glavni hrvatski pregovarač s okupacijskim vlastima RSK, Hrvoje Šarinić, izjavio je da će ukoliko autocesta ne bude otvorena do 25. travnja u šest sati ujutro, hrvatska policija promet uspostaviti silom. Na te prijetnje autocesta je otvorena, a istoga dana okupiranu zapadnu Slavoniju posjetili su predsjednik RSK Milan Martić koji je na više javnih skupova pokušao smiriti uznemirene Srbe.

Hrvatske vlasti, iako su cijelo vrijeme radile na provedbi Gospodarskog sporazuma i nalaženju mirnog rješenja sukoba sa Srbima, bile su prisiljene pokrenuti vojno-redarstvenu operaciju „Bljesak“ kako bi se oslobodio okupirani dio zapadne Slavonije. Povod za pokretanje operacije dogodio se 28. travnja 1995. kada je nožem na benzinskoj postaji, na autocesti kod Nove Gradiške, Hrvat ubio nožem Srbina. Iako je ubojica uhićen i predan istražnome sucu, u noći s 28. na 29. travnja brat ubijenog pucao je sa svojim prijateljima po vozilima koja su prolazila dijelom autoceste kroz okupirano područje.

Poginule su tri osobe dok ih je više ranjeno te je promet opet obustavljen. Snage UN–a su 30. travnja pokušale natjerati Srbe da otvore promet upozorenjima na mogući hrvatski napad, ipak bilo je prekasno. Istog dana na sjednici Vijeća obrane i nacionalne sigurnosti Republike Hrvatske odlučeno je da se krene u operaciju oslobađanja okupiranih područja. Hrvatske vlasti prenaglasile su stvaran broj poginulih civila i optužile snage UN–a za nesposobnost u provođenje sigurnosti u svojoj zoni odgovornosti. Također je odlučeno da se u slučaju otvaranja autoceste i normalizacije prometa inscenira novi napad i da čvrsti povod za provedbu operacije. Sama operacija trebala je biti prikazana kao djelovanje hrvatske policije prilikom uvođenja reda na hrvatskom teritoriju.

Operacija je planirana kao nastavak operacije „Orkan 91“, kojom je oslobođen najveći dio zapadne Slavonije. Ta operacija prekinuta je u siječnju 1992. Sarajevskim primirjem, a pod srpskom okupacijom ostalo je oko 600 četvornih kilometara teritorija Republike Hrvatske koji je konačno oslobođenje dočekao u operaciji „Bljesak“. Cilj operacije bio je osloboditi zapadnu Slavoniju, te otvoriti autocestu Zagreb – Lipovac i izbiti na rijeku Savu.

Operacija je započela 1. svibnja 1995. u 5.30 sati. Hrvatske snage munjevitom su brzinom započele s napadom na južni i središnji dio zapadnoslavonskog bojišta. Glavni pravci napada išli su iz smjera Novske i Nove Gradiške. Na njima su  djelovale 81. gardijska bojna i 5. gardijska brigada „Sokolovi“ te dijelovi 1. gardijske brigade „Tigrovi“ i 3. gardijske brigade „Kune“. U potpori su bile pričuvne i domobranske postrojbe potpomognute protuoklopno topničko-raketnim postrojbama, Hrvatskim ratnim zrakoplovstvom, a iznimno važan zadatak presijecanja neprijateljskih snaga na komunikaciji Pakrac – Okučani povjeren je skupnim snagama specijalne policije. Odmah je prvoga dana stavljen pod nadzor put od Stare Gradiške do Okučana te je oslobođen Jasenovac. Obrana neprijateljske vojske pružila je otpor no uskoro i započela povlačenje prema Savi odnosno Bosni i Hercegovini.

Vrhunac operacije dogodio se 2. svibnja kada je proveden i završni, usklađeni udar snaga Hrvatske vojske i Skupnih snaga Specijalne policije usmjeren prema snagama neprijatelja u Okučanima koji su ubrzo oslobođeni. Do kraja dana hrvatske su snage izbile na Savu i osigurale državnu granicu čime su postignuti zadani ciljevi operacije „Bljesak“.

Ipak na području Pakraca odsječene snage Srpske vojske Krajine odugovlačile su s predajom što je produljilo operaciju. Tijekom ranog poslijepodneva 2. svibnja na tom području oslobođeni su Donji Čaglić, Bjelanovac i Kovačevac, čime je oslobođena cesta Lipik – Okučani. Ostatak dana protekao je uglavnom u dugotrajnim pregovorima hrvatske strane s pobunjenicima. Kako su pobunjeni Srbi odugovlačili s predajom, potaknuti idejama Karadžića i Mladića kako će ih helikopterskim desantom izvući u Bosnu, stvoren je i plan akcije oslobađanja okupiranog dijela grada Pakraca.

Opkoljena 51. brigada 18. zapadnoslavonskog korpusa Srpske vojske Krajine shvativši u kakvoj se situaciji nalazi odlučuje se predati. Predaja bi se odvijala postupno tako što bi srpska vojska postupno predavala oružje i demobilizacija srpske vojske. Krajnji rok za predaju bio je 4. svibnja u 9 sati. Grupice koje su došle iz pravca Okučana i dalje su pružale otpor na pakračkom području čime su kupovali vrijeme ne bi li se nekim čudom izvukli iz okruženja. Civili su bili natiskani na liniji razgraničenja, čekajući konačnu predaju. U 13.55 sati s okupiranog područja krenuo je artiljerijski napad, na što je Hrvatska vojska odgovorila nemilosrdnim bombardiranjem obronaka Psunja na dijelovima gdje su bila neprijateljska zapovjedništva.

Oko 15.40 sati zapovjednik 51. brigade zapadnoslavonskog korpusa, Stevan Harambašić, panično preko radija javlja kako se bezuvjetno predaju. Ubrzo UNPROFOR-ov transporter odlazi prema okupiranom području i vraća se prema policijskoj postaji Pakrac. Iz njega izlaze uhićeni Stevan Harambašić i Veljko Džakula, vođa pobunjenih Srba u zapadnoj Slavoniji. Tim činom je, nakon 1285 dana, Pakrac napokon u potpunosti oslobođen. Taj čin ujedno je označio i završetak operacije „Bljesak“ kojom je Republika Hrvatska pokazala međunarodnim faktorima da je spremna vojno osloboditi okupirana područja.

Autor teksta: Borna Marinić

IKA

Foto: T. Hnojčik

 

 
Programi obilaska jezera
LiveCam Otočac
SenjskaBura.hr
GlasLike.hr