OTOČAC – Proljetno vrijeme je probudilo prirodu, pa tako i hladnokrvne životinje, poput zmija, guštera i te ostale reptilije. Ljudi kažu da ih ima „kao nikada“, gdje god da se okreneš same ljutice, poskoci, riđovke. Može biti, no nisu uvijek u pitanju otrovnice, ima i onih drugih, bezopasnih, a korisnih.
Jedna od takvih je smuk, to je neotrovna zmija i može narasti i preko dva metra, što kod ljudi, kad je vide, izazove respekt. I često puta nepotrebnu reakciju da ju se ubije. Boja tijela joj je jednolična, sivkastosmeđa bez jasnih šara. Voli topla i vlažna staništa poput rubove šuma, obrasle obronke, nasipe, suhozidove te obale lokvi, jezera i rijeka, ali ga se može pronaći i u naseljenima mjestima. Ova je zmija odlična penjačica, ali i plivačica. Hrani se raznim štetočinama, pa čak i drugim (otrovnim) zmijama.
U gackim čakavskim govorima se ova najveća zmija u Hrvatskoj naziva guž. Za nju su vezane predaje da može „cicat kravu“, pa onda kravi vime natekne, odnosno dobije mastitis. Također ima priča da ako se mlijeko ostavi gdje na otvorenom, da guž pije iz „rukače“. Štokavci iz navedena razloga ovu zmiju nazivaju i kravosas. A što se tiče pijenja, postoji u narodu uzrečice za nekoga tko voli zaviriti u čašicu „da pije kaj guž“. Eto, toliko o pričama i legendama.
Ovaj smuk na slici je snimljen na vivoškom mostu, putuje preko mosta, dakle u svom je prirodnom staništu ondje gdje ima vlage, topline i, naravno, hrane.
M.K.