KUTEREVO – Eto, dogodilo se to stvarno, nije puki folklorni prikaz, u Kuterevu se igrala pavenka, odnosno plela pavenka. Običaj je to koji se nekada odvijao uoči vjenčanja, recimo da je to bila „djevojačka večer“, kada bi se kod buduće mlade okupile njene kolegice, djevojke i momci te rodbina pa bi se pleo vijenac od pavenke, od zelenke. Taj vijenac se nekada stavljao na glavu mladenki jer je pavenka bila inače neosporan znak nevinosti. Kada su se pojavili „građanski šjaleri“, pavenka je ispala iz mode kao vijenac, ali se zato nastavila plesti da bi se mogla staviti na barjak (s jabukom), zatim se stavljala kao vjenčić iznad ulaznih vrata mladenaca, njome su se ukrašavali stolnjaci na stolovima, od nje su se znale katkada raditi i „kitice“ za svatove, a bome je stavljala kao ukras i na „auzac“ od torte ako nije bilo „rasparastuša“ (asparagusa). Usput, pavenka je imala svoje mjesto i u pogrebnim običajima vezanim za smrt djece te djevojaka i mladića, no ne ćemo o tome.
A kada se plete pavenka, kaže se da se pavenka i igra, tada se pjeva, ovisno kako je ime budućoj mladenki:
Naša Mare venac plete,
Od pavenke, od zelenke,
I od smilja primorskoga,
Pita Boga blagoslova,
Išće dar od svakog svoga,
Daruj oče svoju ćerku,
Sutra će ti odlaziti,
Ove dvore ostaviti,
Za njon će ti žao biti….
Teksta ima pravo obilje za napjevavanje jer se poziva i majka, i braća, i sestre, zalve i kumovi, đuvegija, odnosno svi nazočni da daruju.
A kako se pavenka igrala danju (popodne) na otvorenomu prostoru, u sredinu se postavi rešeto i u to rešeto se mladoj stavljaju darovi (ručnici, čerape, čoklje, rukavice, tavijoli, naravno i novac).
A ako je mlada siroče (bez oca i majke), onda se napjev prilagođava i ovako pjeva:
Darujte je svi sa strane,
Nema oca ni matere,
Sutra će vam odlaziti,
Ove dvore ostaviti,
Za njom će vam žao biti.
Naravno da ovo nije sve vezano za pavenku, ali to bi nas predaleko odvelo.
M.K.