OTOČAC – Danas je Europski dan sjećanja na žrtve totalitarizma. 23. kolovoza je izabran zato što su baš na ovaj dan 1939. g. dva totalitarna sustava – nacizam i komunizam – sklopili pakt o podjeli Europe. Bio je to tajni sporazum o nenapadanju između Njemačke i SSSR-a, poznat i kao Pakt Ribbentrop-Molotov (Pakt Hitler-Staljin). Pakt je stvoren u Moskvi, potpisao ga je sovjetski ministar vanjskih poslova Vjačeslav Molotov i njemački ministar vanjskih poslova Joachim von Ribbentrop. Međusobni pakt o nenapadanju bio je na snazi gotovo dvije godine do početka Operacije Barbarossa, 22. lipnja 1941. kada je Njemačka napala SSSR.
Ovim sporazumom obuhvaćen je i tajni protokol kojim je izvršena podjela interesnih sfera komunista i nacista u Finskoj, Estoniji, Latviji, Litvi, Poljskoj i Rumunjskoj. Sve navedene zemlje su napadnute i okupirane, bilo da je to učinila nacistička Njemačka, bilo da je to učinio komunistički SSSR-a. Jedino je Finska uspjela sačuvati svoju nezavisnost, ali je bila prisiljena ustupiti finska narodna područja komunističkom imperijalizmu na istoku zemlje (Karelija).
Tjedan dana nakon potpisivanja sporazuma, 1. rujna 1939., nacisti su napali Poljsku, a malo kasnije komunistička Crvena Armija ušla je u Poljsku s istoka. Na taj način podjelom Poljske sramotna suradnja dva totalitarna režima dosegla je vrhunac svog licemjerja.
U suvremenoj Hrvatskoj se krajnje blagonaklono gleda na komunističke zločine, opravdavaju se kao incidenti, olako se zbog „plemenite ideje“ ekskulpiraju komunistička zlodjela, bez obzira na sve europske i ine rezolucije, čak i one Hrvatskoga sabora, kojim su svi totalitarni i zločinački režimi povijesno osuđeni. Zato u Hrvatskoj postoji nužna potreba osvješćivanja građana s posljedicama totalitarnih režima, a osobito komunizma čiji se masovni zločini i danas pokušavaju sakriti pojmom - antifašizma.
M.K.