Jest dugo, ali kad je rijeka Gacka u pitanju onda je i - prekratko

OTOČAC - I kako smo već i spomenuli, na uredništvo Glasa Gacke je stigla „bijela knjiga“ odnosno dopis, spis, proglas, a moglo bi se reći i roman s obzirom da ima 16 stranica teksta, kojeg je Južni ogranak uputio otočkom Gradskom vijeću, načelnicima i gradonačelnicima u tri županije.  

Samo da repetiramo, kaže Južni ogranak u toj svojoj „bijeloj knjizi“ da je na zadnjoj sjednici Gradskog vijeća postavljeno vijećničko pitanje vezano za vodoopskrbu Hrvatskog primorja te otoka Raba i Paga, a sve vezano za natpise u lokalnim medijima i informacijama koje kruže medijskim prostorom. Kažu oni dalje i to da je Kostelac, bivši otočki gradonačelnik, iznio tvrdnju da nije bio upoznat s njihovim projektom vodoopskrbe te da je direktor tog njihovog Južnog ogranka Milan Nekić svima nešto radio iza leđa, odnosno Gradu Otočcu i bivšem gradonačelniku.

Piše dalje u svojoj „bijeloj knjizi“ da Južni ogranak pozdravlja nastojanje odgovornih članova gradskog vijeća da se neke stvari činjenično poslože i prezentiraju javnosti. Nakon takve rečenice pomislili smo da je konačno došao trenutak da Južni ogranak otvori karte i prezentira ih javnosti. Spominje se tu i Hrvatski radio Otočac i hvali emisija u kojoj su sudjelovali jedne zgode, pa se spominje i Glas Gacke, ali pohvala izostaje. Naprotiv, Južni ogranak preispituje objektivnost i zlonamjeru Glasa Gacke i glavnog urednika Bižanovića. Ostaje nam nejasno je li ta zlonamjera Glasa Gacke u borbi da se zaštiti rijeka Gacka od „zločeste djece“ ili je zlonamjera raskrinkavanje istine po pitanju ataka na Gacku. Ili je zlonamjera potaknuti aktualnu vlast Grada Otočca da se javno i bez fige u džepu izjasni o zahvaćanju vode iz Gacke za primorje i otoke. Ili pak Južni ogranak ima neku svoju definiciju zlonamjere?

U toj „bijeloj knjizi“ se naširoko piše (hvalite me usta moja) o Južnom ogranku osnovanom još 1979., pa da je temeljni kapital društva 120 milijuna kuna (to valjda treba ostaviti impresiju) te nabraja tko su članovi tog Društva: gradovi Senj, Pag i Novalja, općine Karlobag, Povljana, Lopar, a od 2023. i Općina Kolan. Zasad se ne spominje Krk, Novi Vinodol i ini pa je to dobra vijest. Dalje se hvale da Južni ogranak zapošljava 22 djelatnika. Pa se potom hvale kako godišnje zahvate i „prerade“ na uređaju u Hrmotinama  oko 4 milijuna kubika sirove vode iz tunela HE Senj. Još vele da je prerađena voda po svim navedenim parametrima u skladu s vrijednostima iz Pravilnika o parametrima sukladnosti, metodama analize, monitoringu i planovima sigurnosti vode za ljudsku potrošnju. Dakle, crno na bijelo u svojoj „bijeloj knjizi“ kažu, potvrđuju, svjedoče, kako god hoćemo, da problema s vodom i kvalitetom vode - NEMAJU. Dalje kažu da je cijena vode za komunalna društva 0,2654 eura odnosno 2 kune po kubiku.

Južni ogranak već punih pet godina intenzivno u suradnji s drugim institucijama (Ministarstvo, HEP, Hrvatske vode, Ličko-senjska županija, JLS) provodi aktivnosti uz izgradnju HE Senj 2 pa je tako i potpisan Sporazum o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja, otoka Raba i Paga kroz projekt HE Senj 2. Taj sporazum je potpisan 2020. godine između Vodovoda, HEP-a i Hrvatskih voda. Kaže dalje da taj sporazum o suradnji na projektu rješavanja vodoopskrbe Hrvatskog primorja, otoka Raba i Paga kroz projekt HE Senj 2 za nedovoljno informirane ljude predstavlja najveću pomutnju. Kaže „bijela knjiga“ da je tim sporazumom utvrđena jedna činjenica, a to je razdvajanje vodoopskrbnog i hidroenergetskog sustava. Piše dalje, nismo nadodali ni slova, - „BRAK BI TREBAO BITI ZAVRŠEN SPORAZUMNOM RASTAVOM“. Nije jasno dalje iz teksta tko se to rastaje, od koga, zašto? Je li došlo do neke, ne daj Bože, prevare ili su u pitanju nepomirljive razlike. Iz teksta ništa od toga nije jasno, ni tko je bio u braku i kakvom to. Je li to bio brak iz interesa ili iz ljubavi?. Samo znamo da kod rastave, ma kakva ona bila, uvijek netko nastrada. Pa ako se već plaća nečija „nevjera“, dođe li im rijeka Gacka kao moneta za potkusurivanje?

Pišu dalje u „bijeloj knjizi“ da je Južni ogranak na jedvite jade, kad je spomenuti famozni sporazum već bio spreman, uspio dogovoriti sastanak (i to preko posrednika – sic!) s otočkim gradonačelnikom Kostelcem, pročelnikom Uzelcem i Anom Šlat. Ne navodi se, ali prozvana Ana Šlat je u to vrijeme bila direktorica otočkoga Komunalca. Vele da je gradonačelnik Kostelac bio upoznat sa Studijom utjecaja na okoliš HE Senj 2 (nije jasno otkuda sad Studija i u kojem kontekstu) i nastojanjima da se izgradnjom nove hidroelektrane riješi pitanje vodoopskrbe za iduće naraštaje koja podrazumijeva snabdijevanje vodom iz rijeke Gacke negdje nizvodno. Još kaže „bijela knjiga“ da je stav gradonačelnika Kostelca bio da bi se u slučaju da se voda zahvaća s Tonković vrila, a ne nizvodno, Otočac riješio svoj problem vodoopskrbe i gubitaka te smanjio troškove struje koji nastaju prepumpavanjem vode. Ne navodi se kako bi se smanjili troškovi prepumpavanja vode ako se sada pumpa 100 l/s vode, a u slučaju da se bude prepumpavala voda i za Južni ogranak trebalo bi prepumpavati 700 do 800 l/s vode?! Oj, logiko, gdje si?

Piše u „bijeloj knjizi“ da su otočkoga gradonačelnika obavijestili (dobronamjerno, dabome) da je u izradi projekt Definiranje ekološki prihvatljivog protoka Gacke i Like koji su naručile Hrvatske vode i da će se tek po okončanju tog projekta moći točno reći kakva je budućnost vodoopskrbe i gdje će se točno moći predvidjeti vodozahvat jer Gacka mora prije svega ispuniti svoju biološku i gospodarsku ulogu. Ne navodi se pobliže (naravno) koje su to biološke i gospodarske uloge. Spada li i biznis s vodom u gospodarsku ulogu Gacke?

Kako je Južni ogranak od početka „transparentan“ vele da su upoznali tadašnjeg gradonačelnika Kostelca da Južni ogranak na Hrmotinama uzima 5 milijuna kubika vode godišnje (a na dvije-tri stranice prije bilo je 4 milijuna kubika). Začas to njima naraste za miliončić kubika. Miliončić gore, miliončić dolje, koga briga! Ma ne plaćaju zahvaćenu vodu, pa se lako s njome poigravati.  

Navodi se dalje i sastanak održan 2022. godine u županiji na inicijativu župana o izmjeni prostornog plana županije. Pobrojani su sudionici tog sastanka i koji su bili i koji nisu bili na tom sastanku. Znamo jer je i urednik Glasa Gacke aktivno sudjelovao na tom sastanku. Kaže „bijela knjiga“ da „nivo komuniciranja nije bio dostojan županije“. Ne pišu što im se točno nije svidjelo na tom sastanku. Možda to što im je rečeno sve što im se trebalo reći (da se služe neistinama i podmetanjima), što su se njihove zakulisne igre i igrice počele iznositi na stol. Spominju potom i zadnji sastanak na poziv župana održan početkom ožujka ove godine.

Nakon toga metodom „hvalite me usta moja“ kreće naširoko i nadugačko kronologija „od stoljeća sedmog“, odnosno od 1966. godine kada su izdane dozvole za gradnju HE Senj. Poštedjet ćemo čitatelje cijele kronologije. Dalje piše Južni ogranak kako je HEP izradio studije utjecaja na okoliš kako bi mogao krenuti u izgradnju HE Senj 2 s novim akumulacijama i svime što taj projekt nosi. Vele da za te studije i javne rasprave koje su prethodile donesenim rješenjima nije bio nitko zainteresiran, niti Grad Otočac, niti Ličko-senjska županija, niti institucije, pa čak niti javnost nego, eto, jedino su oni u zadnji čas uskočili. Izgleda da nije bilo Južnog ogranka da bi javna rasprava propala jer ne bi imali kome izlagati, a kamo li javno raspravljati. Tako slično se dogodilo i kod izgradnje MHE Otočac. Špotaju oni.

Potom podsjećaju da je Južni ogranak izradio Studiju varijantnih rješenja za snabdijevanje vodom iz Like te je taj dokument bio podloga za potpisivanje prije spomenutog sporazuma, a ako bude potrebno služiti će i za izmjenu prostornog plana Ličko-senjske županije uz još postojeće planske dokumente županije, odnosno uz županijski Vodoopskrbni plan.

Zatim se navodi da je svjetlost dana ugledao i dokument pod nazivom Definiranje ekološki prihvatljivih protoka Gacke i Like, kojeg su naručile Hrvatske vode, i da je ta studija izazvala najviše polemike u javnosti. Pišu da su nastojanja da se prezentacija održi u gradu Otočcu spriječena u režiji Hrvatskih voda i Grada Otočca. Proizlazi da se Južni ogranak upeo svim silama prezentirati svoje namjere javno, ali ih, eto, netko cijelo vrijeme sprječava. Nije jasno i ne da se iščitati zašto?

Ponovno se zatim tema vraća na prije spomenuti sporazum i potrebu za međusobnom suradnjom. Kaže Južni ogranak da će formiranjem akumulacijskog jezera Gusić polje 2 doći do procesa zamućenja jezera zbog organskih tvari u tlu buduće akumulacije i zbog unosa novih organskih tvari dotokom vode. Kojih to novih organskih tvari kojih već nema u jezeru, to se ne navodi. Još vele  da će akumulacija biti neupotrebljiva 15 godina (to oni „stručno“ procijenili?) nakon izgradnje. Ako je tome tako, onda bi je, Bože nam oprosti, najbolje bilo ne graditi.

Spominje „bijela knjiga“ glavnog urednika Glasa Gacke koji ih je priupitao koje to probleme ima priobalni dio županije s vodom, a oni (Južni ogranak) mu predlažu da zajedno otiđu do Gusić jezera pa da se sami uvjere (vidom i njuhom) kakvi su tamo problemi kad se vrši remont. Kažu da radove na remontu i održavanju najčešće rade izvođači radova iz županije i uvjeti pražnjenja akumulacije su vrlo upitni. Detalje ne iznose.

Odgovaramo im - mi bismo vrlo rado prošetali oko Gusić jezera, bacili udicu, uhvatili ribicu. Možda i spustili barčicu u jezero. Ali ZABRANJENO. Izvisili su tablu sa svim zabranama na Gusić jezeru. Ne smije se blizu jezera, ni njušiti ni gledati, a kamoli što drugo. Tako da im u tome ne možemo udovoljiti jer - ne smijemo. Zabrane nam je nametnuo Južni ogranak jer oni iz tog jezera (zapravo retencije) snabdijevaju Hrvatsko primorje i otoke s vodom. A mi smo na tu njihovu rabotu bespogovorno pristali i ustuknuli. I to bez kune naknade. I sad kažu, nije nam dosta jezero, mi bi srknuli cijelu Gacku. Što će nam samo prst kad možemo cijelu ruku? Ako to rade s Gusić jezerom, a što bi li tek radili sa zabranama na Gacki, možemo samo predmnijevati?

Evo ima i jedna rečenica u cijeloj „bijeloj knjizi“ koja zvuči kao glas razuma. Kaže: „Ovaj projekt dobave vode, ako se ikad dogodi, je projekt za budućnost (ne navodi se za čiju budućnost), ali ipak je potrebno dovoljno rano početi s pripremnim radnjama te izradom Studije izvodljivosti koja će odgovoriti na sva vaša pitanja, ako Studija izvodljivosti ne bude mogla kvalitetno odgovoriti na sve zahtjeve i pitanja - projekta ne će biti.“ Jedino što ne piše zašto do sad već nisu napravili takvu studiju i kad je planiraju.

I šećer na kraju, kreće „bijela knjiga“ i u obračun sa svekolikim pučanstvom Otočca pa vele: „Ta umjetno proizvedena zbrka očito nekom odgovara jer služi isključivo prikrivanju onoga što bi javnost trebala znati i trebala pitati sve odgovorne na svim društvenim razinama i svim institucijama i svim portalima. Južni ogranak se stalno proziva za devastaciju (čega, kako, zašto). Je li devastacija mora ispuštati slatku i hladnu vodu na područje lijepe šljunčane plaže, pa što ste zaboravili da je rijeka Gacka preusmjerena još u 19. stoljeću Karlovim kanalom, je li to devastacija, što ste zaboravili na izgradnju HE Senj 60. godina, je li to bila devastacija. Ne znamo jer ste dopustili izgradnju još dvije hidroelektrane MHE Otočac i HE Senj 2. Jedini koji nisu pristali na sve uvjete HEP-a u cijeloj Županiji je bio jedan Južni ogranak i par stanovnika Gusić polja. I ti napori su rezultirali Sporazumom i da, svaki razvod se plaća pa i ovaj.“ Hoće reći Južni ogranak, ako je ne rijeci Gacki napravljena nepopravljiva šteta polovicom 20. st., pa što se ne bi napravila još koja? Je li to ta razina razmišljanja?

Dalje nas građane Otočca Južni ogranak pita jesu li gospodarske koncesije za zahvaćanje vode (punionice vode, ribogojilišta, proizvodnja struje, ima još, ali….) devastacija rijeke ili je devastacija rijeke samo zahvaćanje vode za ljudsku potrošnju. Dalje nas prozivaju da se zapitamo zašto imamo redukcije vode, a živimo na vodi (sic!), zašto ne smijemo koristiti akumulacijska jezera u turističke svrhe, zašto se najčišća i najljepša rijeka mora poribljavati (sic!), što se pastrve više ne znaju mrijestiti same, zašto je viličar od pilane parkiran u rijeci, gdje teče kanalizacija? Za kraj se navodi da svi moramo nešto piti i negdje se kupati, voda, bila ona slana ili slatka je hrvatski vodni resurs, pripada svim žiteljima Lijepe Naše.

Eto, izgleda da je na kraju narod sam kriv i hoće uništiti Gacku. Javio se u zadnji čas jedan Južni ogranak iz Senja da „spasi i narod i rijeku Gacku“. Pa hvala im na tom „spašavanju“, neka se uhvate sebe i neka odgovore Senjanima zašto im voda iz njihova vodovoda smrdi. A ne napaja se senjski vodovod iz „smrdljivog“ Gusić jezera. Senj ima, eto, dva komunalna poduzeća za snabdijevanje vodom pa im je takvo stanje koje nisu u stanju riješiti. U svojoj kući nisu kapac ništa učiniti, a ovamo bi djelovali – interžupanijski.  

Naša borba za istinom i borba za očuvanje naše Gacke ide i dalje pa kome pravo kome krivo.

I još nešto, pokrenut ćemo akciju da se uspostavi Dan rijeke Gacke, najprije na nacionalnoj razini. Vjerujemo da će ekolozi i ljubitelji prirode to jedva dočekati. I da će stati u obranu rijeke i pokušaj devastacije usijanih senjskih glava.

I.B.