Što su nam Svisveti?

OTOČAC – Danas je blagdan Svih svetih, Svisveta, Sisveta, Sesveta, već kako tko naziva ovaj katolički blagdan (lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum). Postavlja se pitanje što se njime slavi, koje to „sve“ svetce? A Crkva veli da se na ovaj dan slave svi kanonizirani i svi oni koji još to nisu, koji su živjeli kršćanskim krjeposnim životom, nepoznati široj javnosti, a poznati Ocu Nebeskomu. Riječ je o beskrajnom mnoštvu običnih ljudi koji su živjeli posvećenim životom. Stoga su na svetost pozvani svi kršćani, svih razdoblja i svih životnih okolnosti.

Knjige govore da je ovaj blagdan uveden u 4. stoljeću kao spomen na kršćanske mučenike. Prvi tragovi općeg slavlja Svih svetih zabilježeni su najprije u Antiohiji i to upravo u nedjelju nakon Duhova. Ovaj običaj naveden je i u 74. homiliji svetog Ivana Zlatoustog (407.) te se do danas zadržao u istočnim pravoslavnim crkvama (tada su njihove Svisveti). Ali je onda papa Grgur III. (731. – 741.) premjestio ovaj blagdan na 1. studenoga kako bi njime poklopio drevni poganski blagdan Samhain koji je označavao Keltima Novu godinu. Nešto slično (ili posve isto) se dogodilo i s Božićem radi poklapanja slavljenja poganskoga boga Mitre. Dalo bi se o raznim crkvenim blagdanima, odnosno spomendanima još raspravljati, ali bi to nas predaleko odvelo.

Papa Grgur III. je dakle uveo Svisvete, a u vrijeme Karla Velikog blagdan je već bio uvelike proširen. Na zahtjev pape Grgura IV. uz pristajanje svih biskupa francuski kralj Luj Pobožni proglasio ga je 835. - zapovjedanim blagdanom, a 1311. godine potvrdio ga je i Vatikan. Eto, bio je dug put od početka Svisveti do njihova konačnog uobličenja, trebalo je gotovo tisuću godina.

M.K.