Predstavljanje Kaćunkove knjige 'Otmica nevjeste'

ZAGREB - U prostorijama Udruge zagrebačkih Poljičana 'Sv. Jure', 13. svibnja je predstavljena druga knjiga priča don Anđelka Zdeslava Kaćunka Otmica nevjeste. O autoru i knjizi govorili su književni kritičar, pjesnik, povjesničar, prevoditelj i diplomat mr. Đuro Vidmarović, profesorica, teatrologinja i kazališna kritičarka prof. dr. sc. Sanja Nikčević, te esejist, publicist, književni povjesničar i teoretičar prof. dr. Vladimir Lončarević. Program je vodio Zdravko Vladanović, a glazbenim prilogom obogatila ga je mala vokalna skupina pod vodstvom Vedrane Stecca za klavirom.

U svojemu izlaganju Đuro Vidmarović je najprije istaknuo da se to Kaćunkovo najnovije djelo "sastoji od dva dijela koja autor naziva 'knjigama'. U prvom dijelu Kaćunko donosi deset pripovijedaka koje imaju ambiciozniju literarnu nakanu", a karakteristične su i po veoma zanimljivim naslovima. Prvih osam priča nastalo je u okviru literarnog ciklusa Otočki koronameron (kao nastavak projekta Otočki dekameron), u kojem je dvadesetak sudionika pisalo priče tijekom korona pandemije, a dvije zadnje napisane su poslije. Sve navedene pripovijetke, naglasio je predstavljač, "zadovoljavaju književne kriterije. Kaćunkov jezik je svjež, a teme koje obrađuje zanimljive su i duhovite. Zbog toga cijelo ovo djelo možemo svrstati u žanr književne satire i književnog humora. Ponekad je Kaćunko oštar kao npr. kada je riječ o epidemiji i zabrani služenja svetih misa u crkvama tijekom epidemije, kada ne preza od suprotstavljanja odluci crkvenoga vodstava." U drugom dijelu ove knjige, nastavio je Vidmarović, Kaćunko pod pseudonimom ženskog autora vrlo dojmljivo komentira društvena, politička i crkvena zbivanja u Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj. Riječ je o deset jedinstvenih pripovijedaka, koje su "pisane pretežito u dijalektu, jednostavno, prohodno, živahno i aktualno. Kako je riječ o kolumnama možemo se složiti da je don Kaćunko ovdje afirmirao književnu podvrstu koju možemo nazvati književne kolumne", a one su bile svojedobno objavljene u mjesečniku grada Solina. "Anđelko Kaćunko ovom zbirkom pokazuje kako je kao književnik sazrio te ozbiljno prilazi pisanju djela s estetskom nadgradnjom", zaključio je mr. Vidmarović.

Upravo o tome drugom dijelu don Kaćunkove knjige, nazvanom Cro Nikine priče-kolumne, govorila je prof. Sanja Nikčević, istaknuvši najprije kako su te kolumne, koje je autor godinu dana pisao za Solinsku kroniku pod pseudonimom Cro Nika, izuzetno zanimljive i duhovite, a ostvarene su trima elementima. "Uzevši naoko 'slabi' lik, srednjoškolsku profesoricu koja često govori da nešto ne zna ili ne razumije, dobio je lik s kojim se većina nas može poistovjetiti, jer ni mi često ne razumijemo što se to događa u svijetu oko nas i tko zapravo vuče konce. S druge strane dobio je osobu koja može javno reći ono što većina ljudi misli, dakle zagovarati vrijednosti, one kršćanske, domoljubne, obiteljske, i čuditi se, a ponekad i plašiti, nadolazećim rušenjima svega toga." A treće, malo je šire eksplicirala dr. Nikčević, ta mu je pozicija omogućila da bude izuzetno duhovit (npr. u priči o povezanosti umjetničke kreativnosti i ozljeda glave) te da humorom olakša neke od doista groznih događaja koji se zbivaju oko nas. Budući da don Kaćunko kao svećenik – "što je u našem društvu doživljeno kao pozicija moći i kome se svaka riječ procjenjuje kao da je Božja objava pa i kada neprestano napada" – u svojemu nastupu ne može na taj način istupati, on to čini kroz ženski 'alter ego', naglasila je predstavljačica. "Iako je don Anđelko silno hrabar i jasan zagovornik vrijednosti i borac za njih, svu lakoću govora o tim stvarnostima ne može imati bez Cro Nike i zato je šteta da takve njegove kronike ne izlaze i dalje", zaključila je dr. Nikčević.

Budući da je treći predstavljač Vladimir Lončarević bio spriječen sudjelovati u toj priredbi, poslao je kratak prilog, koji je pročitala Vedrana Stecca. Prof. Lončarević, ujedno autor predgovora u tome Kaćunkovu djelu, najprije izražava radost zbog te nove knjizi pripovijesti, ili, kako ih je nazvao, "pripovijedi", što je pojam koji je "sretno i spretno skovao naš prijatelj književnik Zdravko Gavran, a u kojoj se, ne slučajno, krije i propovijed". Don Anđelko, ističe Lončarevć, piše angažirano, ali "to ne znači da estetiku baca u treći plan – to samo znači da u prvi plan stavlja bitno: dobro čovjeka, dobro bližnjega, što je uvijek prva zadaća kršćanina, poglavito katolika, bio laik ili svećenik. Uvijek svjež i poletan, kako u riječi, tako u životu, i ovdje nam je dao svježu i poletnu misao, sazdanu od različitih motiva i tema okupljenih oko intrigantna naslova Otmica nevjeste, kroz koje aktualizira različita pitanja vjere i morala, obiteljskih i socijalnih odnosa, no zahvaća i u druga područja ljudskoga, narodnog i crkvenog života." Na kraju Lončarević naglašava da je želio istaknuti tu autorovu "trajnu angažiranost da kao propovjednik Radosne vijesti i svojevrstan 'redovnik Riječi', pisane velikim slovom, bude tu, blizak čovjeku i posvećen bližnjemu za njegovo zemaljsko dobro i vječno spasenje, čemu je, uostalom, kao svećenik, posvećen i u svemu drugome. Don Anđelku srdačno čestitam na ovoj vrijednoj i važnoj i, što je također potrebno reći, dobro napisanoj knjizi, pravoj književnoj, ali i pastoralnoj poslastici."

Na kraju je don Kaćunko zahvalio svima nazočnima za dolazak na priredbu, a posebno predstavljačima na izrečenim ocjenama, te je kratko opisao kako je nakon deset publicističkih knjiga došlo do njegova literarnog sudjelovanja u projektu Otočki dekameron, koji je pokrenula profesorica Manja Kostelac-Gomerčić, čija je Baštinica izdavač Otmice nevjeste, a iz kojega je 2019. godine nastala njegova prva knjiga priča Doncameron.

M.K.