Gacka, to smo - mi …

OTOČAC - Sinoć je u velikoj dvorani Gackoga pučkog otvorenog učilišta u Otočcu, a u organizaciji Udruge prijatelji Gacke, održan veliki javni skup povodom godine dana djelovanja Udruge i obljetnice potpisivanja peticije za zaštitu rijeke Gacke.

Na početku skupa se nazočnima obratila Slavica Gerovac, predsjednica Udruge, zahvalivši nazočnima na dolasku, te svima onima koji su u proteklih godinu dana davali potporu radu Udruge, koja je osnovana kako bi se štitila rijeka Gacka od svakog nasrtaja eksploatacije njenih voda.

Potom se s nekoliko prigodnih riječi obratila i zamjenica župana Jasna Orešković Brkljačić, a pročitano je i obraćanje Tina Ostovića, predsjednika otočkoga Gradskog vijeća, (koji se tijekom javnog skupa i osobno pridružio). Oboje su izrazili potporu Ličko-senjske županije i Grada Otočca pozitivnim nastojanjima u zaštiti rijeke Gacke i posezanjem krupnog kapitala za vodenim resursima.

Potom se u ime Udruge nazočnima obratio tajnik Grga Kostelac, koji je vrlo precizno i stručno objasnio samu ideju i platformu djelovanja Udruge prijatelji Gacke, organiziranje peticije za spas rijeke, davši presjek svih prethodno poduzetih aktivnosti na njenoj zaštiti od osnivanja Udruge pa do danas.

Nakon toga riječ je dobio Nenad Janković koji je objasnio položaj Grada Otočca i Gacke u projektu HES Kosinj/Senj 2, za vrijeme u kojemu je obnašao dužnost zamjenika otočkoga gradonačelnika, iznijevši niz podataka o planovima HEP-a u kojima tada nije planirana bilo kakva dodatna eksploatacija Gacke, osim gradnje retencijskog bazena Gusić polje II. Bila je to velika prigoda da Švica dobije vodu, da Donje švičko jezero opet postane jezero, ali državne političke silnice su ovaj projekt naprasno prekinule.  

Potom su se nazočnima obratili županijski vijećnici Ivan Bižanović i Berislav Kostelac, oni su u svojim vrlo emotivnim istupima govorili o tome na koji način je Vodovod Hrvatsko primorje – Južni ogranak d.o.o. pokušavao višekratno progurati izmjene prostornog plana Ličko-senjske županije, što bi mu otvorilo mogućnost uzimanja vode iz samoga Tonković vrila. Ta namjera je na vrijeme uočena, vijećnik Bižanović inicirao je skidanje izmjene županijskog Prostornog plana s dnevnog reda Županijske skupštine još za vrijeme župana Darka Milinovića, a to se nastavilo i za vrijeme župana Ernesta Petryja. Kako Vodovod Hrvatsko primorje – Južni ogranak d.o.o. nije raspolagao nikakvom valjanom dokumentacijom (koristio se HEP-ovom), to nije moglo drugačije ni završiti, stvar je vraćena na početak i borba za očuvanje Gacke se nastavlja. Jer rijeka Gacka je njenim žiteljima sve, kako je to poetski i iz srca kazao vijećnik Kostelac – Gacka, to smo mi.  Na kraju je pokušaj proboja političkim sredstvima zaustavljen, politika je, barem za sada, reterirala, i na struci je da kaže kako hrvatsko primorje može imati dovoljno vode a da rijeka ne bude ni na koji način ugrožena. Politička i materijalna podrška Ličko-senjske županije i Grada Otočca je svakako dobro došla, županije je za tu namjenu osigurala 50.000 eura kroz četiri godine, a Grad Otočac već za ovu godinu 35.000 eura kako bi se poduzele aktivnosti koje bi pridonijele očuvanju Gacke i spriječilo jurišničko posizanje za vodom.  

O hidrologiji vodnih resursa rijeke Gacke te izradi studije koju su naručile Hrvatske vode govorio je dr. sc Josip Rubinić (GEO-5 d.o.o. Rovinj), iznijevši niz podataka o mjerenju razine, oscilacijama u vodostaju, minimalnim vodostajima tijekom ljeta i sve češćoj pojavi slabije izdašnosti vrila Gacke.  A o značaju Gacke, kao svjetske turističko-ribolovne destinacije, izlagali su ribiči Zdravko Prša-Veka i Damir Božičević, naglašavajući koje bi štete nanijelo svako zadiranje u režim voda rijeke Gacke ponajprije hidrološki, potom biološki i na koncu ribički.

O važnosti očuvanja i obnove rijeka u Hrvatskoj govorila je Irma Popović Dujmović, direktorica programa za slatke vode Hrvatske, The Nature Conservancy Europe, koja je istaknula koliko slatkovodni ekosustavi povezuju ljude i prirodu. Tom prilikom je također ukratko upoznala nazočne s djelovanjem The nature Conservancy, vodećom globalnom organizacijom za zaštitu prirode s misijom da zaštiti kopna i vode o kojima ovisi cijeli život na zemlji, te predstavila ciljeve navedene organizacije do 2030. godine.

Ispred HGK Županijske komore Otočac detaljno je o odnosu gospodarstva i vodnih resursa razumljivim jezikom zborio Ivan Laškarin, pri čemu je posebno istaknuo kako je upravo voda najvažniji resurs Ličko-senjske županije, ali i s njom povezane djelatnosti (turizam, hidroenergetika, vodoopskrba, punionice, ribogojilišta, ribolov, kajakarenje i sl.), pri čemu je objasnio i ulogu Hrvatske gospodarske komore u zaštiti voda na području županije. Također je u svojem iscrpnom izlaganju objasnio i trenutnu situaciju na terenu, kao i moguće doprinose u razrješenju prijepora kroz uspostavu komunikacije, dokaze o opravdanosti zahvata, transparentnost, kao i uvažavajući odnos prema lokalnoj zajednici. Na kraju izlaganja Laškarin je iznio i zaključke iz kojih je vidljivo kako je potrebita dodatna pažnja relevantnih dionika i institucija, tretiranje na prikladan način resursa od nacionalnog značaja (rijeke Gacke i rijeke Like), te gospodarski razvoj uz racionalno i odgovorno korištenje resursa.

Potom se nazočnima vrlo emotivno obratio i Pero Jurčević, župnik Gornjeg i Donjeg Kosinja, izrazivši punu podršku Udruzi prijatelji Gacke, te ukratko upoznao nazočne s problemima u Kosinju, uništavanju kulturne, sakralne i prirodne baštine pri namjeri potapanja Kosinjske doline, odnosno o tuzi koja je zahvatila taj kraj osuđen na nestanak ljudskom voljom.
Za riječ se javio i saborski zastupnik Zvonimir Troskot, koji je naglasio povezanost zahvata u Kosinjskoj dolini i zahvata na rijeci Gacki. Tomislav Čolakić  iz udruge Eko Zagreb izrazio je svoju punu potporu nastojanjima u zaštiti rijeke Gacke i Kosinjske doline.

Na kraju se nazočnima opet obratio tajnik Prijatelja Gacke Grga Kostelac, koji je svima zahvalio na odazivu i potpori, te iznio svoj osvrt na prethodna izlaganja.

Potom su uslijedila pitanja i plodonosna rasprava sudionika, a navedeni skup je završio tek u 21:30 sati.
Ovaj skup potpore je na vrlo jedinstven način moderirala prof. Manja Kostelac-Gomerčić, na čemu joj treba zahvaliti jer ova žena, velika poštovateljica prirode, nema straha od bilo koga, nije poput nekih drugih koji potajice podržavaju rad Udruge prijatelji Gacke no zaziru od pojavljivanja u javnosti „da im se ne bi naudilo“, vjerojatno iz svijeta politike.

Ono što je sinoć bilo najvažnije nisu samo izlagatelji, koji su smirenim i argumentiranim tonom iznijeli pred publiku cijelo „brdo činjenica“, već puna dvorana građana. Na početku skupa se u velikoj dvorani moglo pronaći slobodnih mjesta, no kako je skup trajao, tako se dvorana popunjavala, čak su neki završili i na balkonu. Nije bilo žamora, nije bilo dobacivanja i komentiranja, sve se pomno slušalo i izlagače nagrađivalo burnim aplauzima. Malotko je iz dvorane izišao prije završetka skupa, a trajao je jako dugo, duže nego je organizator planirao.

Velika je ovo stvar, tko li bi se sada samo drznuo predbaciti da tamo, u Otočcu, neka šačica „instrumentaliziranih buntovnika“ stvara nered? Nije šačica. Tko li će moći više pomisliti da će doći do „zamora materijala“, da će se „sve razvodniti“ pa ćemo mi lako stvar riješiti kako smo zamislili? Ne će se razvodniti! Koja bi to sada politika bila koja bi odmahnula rukom ne uvažavajući građane od kojih im ovisi njihova politička budućnost? Jadna bi to politika bila! Tko li bi imao snage proglasiti građane „neupućenima“ i prelomiti preko koljena? Svi koji tako misle grdo se varaju, sinoćnji skup je pokazao da postoji snaga i volja da se rijeku Gacku štiti, ali ne nerazumno, već argumentima i činjenicama, jer ovo je pitanje nacionalne sigurnosti, kako je sinoć kazao jedan od govornika - tko kontrolira izvore vode taj kontrolira sve. A to se jednom trgovačkom društvu, a Vodovod Hrvatsko primorje – Južni ogranak d.o.o. je samo to, ne javnom društvu, ne može i ne smije dopustiti.

Goran Jurković/M.K.