OTOČAC – U Narodnoj knjižnici Otočac u petak večer je organizirana književni diptih u organizaciji KUBS-a Baštinica. Predstavljena je prva zbirka poezije Ivane Rudelić Burić i opus književnice, publicistice i novinarke Božice Brkan. Skup je otvorila ravnateljica Narodne knjižnice pjesnikinja Jadranka Prša jer je predsjednica Baštinice Manja Kostelac-Gomerčić bila spriječena u posljednji čas to učiniti, već kako to u životu biva.
Zbirka pjesama Vrištine je prva u opusu domaće autorice Ivane Rudelić Burić. O toj zbirci govorila je kritičarka Anđela Vidović, recenzentica knjige, naglasivši da cijela zbirka odiše poezijom okrenutom prema unutra, ali istodobno i prema van. Ova je poezija duboko uronjena u lokalni kolorit (već i sam naziv zbirke o tome svjedoči) i po tome je autorica veoma slična Mary Oliver. U jednom trenutku pjesnikinja progovara što nas to tišti iznutra, a onda odmah progovara i o svijetu koji nas okružuje, o prirodi samoj. Nježna je to poezija koja se dotiče i onostranoga i mitologizacije. Na kraju je Vidović naglasila da je autoričina poezija slobodna i tematski veoma raznolika, što ne treba čuditi jer se radi o prvoj objavljenoj zbirci.
Potom je Rudelić Burić pročitala nekoliko odabranih pjesama, po njenom sudu onih koji daju presjek njenih tema i zanimanja. A u razgovoru s kritičarkom Vidović publici je približila svoj način stvaranja, svoj svijet, svoju uronjenost u djetinjstvo koje ju je duboko opečatilo, govorila je o srazu svjetova koji stvaraju nove odnose i nove zaplete. Na kraju je Vidović dodala da je kroz autoričino pjesništvo zamjetan gubitak nevine prirode za kojom autorica toliko žudi i drži je čvrsto u svom sjećanju.
Po završetku predstavljanja Vriština, za glazbeni predah pobrinuo se otočki glazbenik Neven Vojić Nešo izvevši uz pratnju gitare dvije pjesme, jednu svoju autorsku i drugu posvećenu nedavno preminulom Matiji Tonkoviću.
Potom je uslijedilo predstavljanje opusa Božice Brkan. O njenom zanimljivom i vrijednom književnom i publicističkom stvaralaštvu govorila je Sandra Pocrnić Mlakar, urednica u nakladništvu i dugogodišnja novinarka. A kada je Brkan u pitanju, nije ju lako predstaviti jer je autorica toliko toga napisala i objavila da bi za iole ozbiljnije njeno predstavljanje u drugoj sredini van njene Moslavine trebala cijela jedna večer, i ako bi bilo dosta. Jer Božica Brkan je objavila sedam zbirka poezije, pet romana, tri feljtona i dvije zbirke priča (da se ne spominje rad na blogovima i društvenim mrežama). Pošto je Brkan medijski dobro prezentirana i poznata u hrvatskim relacijama (vjerojatno i šire), vjerojatno je i otočka publika imala spoznaje za barem njene dvije knjige, a to su Enciklopedija špeceraja i Oblizeki. Nekako se sve u Brkaničinom stvaralaštvu vrti oko hrane, obol je to njena dugogodišnjeg rada u Vjesniku i Večernjem listu jer se bavila tim temama i o njima pisala. Čak su, kako je i sama naglasila, i njeni romani obilježeni hranom, ne i receptima.
Teško je o Brkan ukratko nešto suvislo reći a da se mnogo toga ne kaže, zato se valja skoncentrirati i kazati da je ona – čuvarica baštine, čuvarica baštine u bilo kojem obliku. Jer vrijeme teče, baština ubrzano nestaje, a što nije zapisano i dokumentirano kao da nije nikada ni bilo. Zato se autorica bavi jezikom, svojim moslavačkim kekavskim (kajkavskim) govorom, zato želi zabilježiti sve o važnim ljudima koji su široj javnosti nepoznati, a vrijedni su svake pozornosti, jednom riječju autorica promiče svoju Moslavinu, nesretno rascjepkanu između tri županije, kao da je ta Moslavina na kraju svijeta a ne u srcu Hrvatske.
Kako je Brkan istakla da se u Hrvatskoj malo poznajemo, da treba ostvariti više kontakata, vidjeti tko što radi, kako radi, dobiti ideje, dati ideje, sve na dobrobit hrvatskoga čovjeka, njegove zemlje i tradicije. Stoga je na kraju svog predstavljanja bacila rukavicu predloživši da se regija Gacka predstavi u Moslavini jer ima čime. Rukavica je na stolu, na Gačanima je da primjereno na tu „provokaciju“ odgovore.
Na kraju, bila je ovo jedna lijepa i poticajna književna večer, vrijedna svake minute pribivanja na njoj.
M.K.