U Krasnu Juditom završen 4. Lika Like Festival

KRASNO – Ovogodišnji 4. Lika Like Festival imao je svoju završnu večer na Krasnu. Hrvatska udruga Ars Organi Sisciae upriličila je koncert Ansambla Dialogos koji je

zaključio Festival glazbenom monodramom Judita - pripovijetkom renesansne Hrvatske prema tekstu Marka Marulića najznačajnijeg hrvatskog pisca 15. i 16. stoljeća, nacionalnog klasika.

Upravo je Judita - prvi epa na hrvatskome jeziku - Maruliću priskrbila počasni naslov Oca

hrvatske književnosti. Tijekom 16. i 17. stoljeća njegovi latinski spisi doživjeli su izniman uspjeh pa ga se s pravom smatra i prvim hrvatskim piscem svjetskoga glasa. Čitali su ga mnogi uglednici europskih renesansno-humanističkih elita s kojima je dijelio duhovne, kulturne i književne poglede.

Biblijska priča o Juditi, udovici koja svojom hrabrošću spašava rodni grad Betuliju ubivši neprijatelja Holoferna, zapravo je alegorijski spjev u kojem je prikazana turska opsada Splita.

Judita je Marulićevo najcjelovitije i poetski najzatvorenije djelo. Ugroženost Splita natjerala ga je da je počeo pisati ovaj spjev na tom pomalo prezrenom jeziku puka u vremenu kad je čak i nadbiskup zabranjivao svećenstvu propovijedati „harvacki“. Stoga je biblijska legenda postala alegorija o obrani Splita u liku udovice Judite.

U glazbenom smislu, glazbena monodrama Judita je rekonstrukcija nastala istraživanjem i korištenjem gregorijanskih, beneventanskih i glagoljskih izvora srednjovjekovne Dalmacije te proučavanjem glagoljaškog pjevanja u usmenoj tradiciji, pri čemu je bilo potrebno proučiti najarhaičnije slojeve onoga što se naziva glagoljaškim napjevom.

Taj liturgijski repertoar, pjevan na domaćem narodnom jeziku (hrvatskom crkvenoslavenskom), iako je zapravo pripadao rimskom obredu, sačuvan je u rukopisima pisanim glagoljicom, korištenom u srednjovjekovnoj Hrvatskoj. Pisani izvori spominju postojanje ovog pjevanja u Dalmaciji već u 11. stoljeću, u krugovima svećenika koji nisu govorili latinski.

Ova glazbena drama koju sačinjavaju instrumenti, glasovi i solo glas, kompleksna je i puna metamorfoza koje najviše oblikuje svojom glasovnom, glumačkom i fizičkom pojavom Katarina Livljanić - ženski glas u više uloga i širokog spektra vokalnih nijansi, kao i sjajni inozemni glazbenici Albrecht Maurer, gusle, lirica i Norbert Rodenkirchen, arhaične frule.

U interpretativnom smislu ove biblijske priče su dalmatinske renesansne melodije, ali izvedba pretvara ovo djelo u kazališno i literarno iskustvo. Sudbinsko metafizičko tkivo utkano je na poseban suvremeni način u likove koji su u tekstu, a osobito same Judite koja u izvedbi Katarine Livljanić dobiva općeljudske i svjetske dimenzije.

Koncert je izveden u kapeli Majke Božje Krasnarske.

M.K.

Foto: LLF