Prtenjača među Gačanima

OTOČAC - U Mjesecu hrvatske knjige, koji se obilježava i traje od 15. listopada do 15. studenoga, Narodna knjižnica Otočac i Matica hrvatska Ogranak Otočac upriličili su sinoć književni susret s pjesnikom i piscem Ivicom Prtenjačom. Povod ovom susretu je predstavljanje autorova novog romana Albert, ali ne samo to. 

Susret je otvorila biranim riječima ravnateljica Narode knjižnice Jadranka Prša, a onda je prepustila riječ Prtenjači.

Pošto je Prtenjača u ovom svojstvu prvi puta u Otočcu, iskazao je neobično zadovoljstvo da to bude baš u narodnoj knjižnici jer su narodne knjižnice, kako reče, u Hrvatskoj najzdraviji sustav. Mjesto koje nema narodnu knjižnicu, ili je u međuvremenu zatvorena, je beživotno mjesto, to je prava refleksija stanja u toj sredini. Autor je publici kazao da mnogo putuje po Hrvatskoj, da gostuje u brojnima mjestima, a da ga posebno oduševljavaju mala mjesta, ona u kojima je još očuvan duh srdačnosti i prisnosti, što se u velikim i većim gradovima ne događa. Svako predstavljanje njegovih knjiga u malim sredinama više ga raduje nego ono u Zagrebu, na primjer. Naravno da se osvrnuo i na veliku obljetnicu Narode knjižnice Otočac koja broji stoljeće i pol postojanja, što nije mala stvar ne samo za Otočac već i za samu Hrvatsku.

Ivica Prtenjača dobitnik je brojnih nagrada za književnost, dva puta nagrade Kiklop, nagrade Vladimir Nazor, nagrade Risto Ratković i drugih. Prozaist je, urednik i pjesnik, djela su mu prevedena na desetak jezika i uvršten je u više antologija i pregleda hrvatske poezije. Napisao je romane Plivač, Brdo, Sine, idemo kući, Tiho rušenje, Dobro je, lijepo je, nekoliko zbirki poezije i kratkih priča, a piše i predloške za dramske izvedbe, uređuje i vodi emisije na Hrvatskom radiju.

O svemu tome kronološkim redom autor je govorio otočkoj publici. Bilo je nadasve zanimljivo čuti kako je slučajno postao književnik, nikada mu to nije bila namjera. Okolnosti u služenju vojnog roka u tadašnjoj JNA nagnale su ga da napiše prve pjesme, a sve ostalo je, reklo bi se – povijest. Prtenjača je objasnio svoj način stvaranja, poticaje, trenutke nastanka pojedinih djela, faze u kojima nije mogao pisati, životne poteškoće kroz koje je kao i svi ljudi prolazio, da bi na kraju završio s predstavljanjem svog najnovijeg romana Albert.

Prtenjača je osoba koja je na prvu draga, obična u onom plemenitom smislu riječi, nema kod njega nikakve književničke nadmenosti, ili nedajtibože prepotencije, nema u njega teškoga metajezika, sve je pristupačno, jasno, prisno i obično. A ipak se iza svega krije velika umjetnost pisane riječi.

M.K.