Dabar i Dabarski brevijar - za Festival znanosti

OTOČAC - Gacko pučko otvoreno učilište Otočac uključilo se u Festival znanosti koji se održao na rekordne 42 lokacije širom Hrvatske o temi Mreže, a Dabar i Dabarski brevijar bili su glavne teme predavanja koja su ovaj tjedan održana u Otočcu.

Na dva polusatna predavanja održana 7. svibnja govorilo se mreži značajnih arheoloških lokaliteta u Gackoj, uključujući i one na području Dabra, te o širenju pisma, uključujući i glagoljičko, kao komunikacijskoj mreži.

Prvo predavanje naziva Dabar: zaboravljeni (k)raj održala je arheologinja i kustosica Katarina Mužar, a drugo pod naslovom Dabarski brevijar – od rukopisa prema digitalizaciji i tisku održao je dr. sc. Mateo Žagar, redoviti profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu i vodeći stručnjak za povijest hrvatske glagoljice i glagoljaštva.

Arheologinja Mužar predstavila je publikaciju Dabar – zaboravljeni raj koju potpisuje s arheologinjom Lindom Bednjanec, u izdanju udruge KUBS Baštinica, a koja prikazuje Dabar kao prostor iznimne prirodne i kulturne vrijednosti. Publikacija donosi pregled važnih arheoloških točaka poput Sitnika, Guvna i Selišta te se osvrće na nalaz karolinškog mača iz 9. stoljeća. U fokusu je i frankopanska utvrda poznata kao Sokolić smještena u Dabru na brdu Vučjak. Ova istraživanja nadovezuju se na projekt Arheološka topografija grada Otočca koji je u suradnji s arheologinjama Lindom Bednjanec i Katarinom Mužar pokrenula udruga KUBS Baštinica, a kasnije ga nastavlja provoditi u suradnju s Gackim pučkim otvorenim učilištem Otočac kao dio opsežnijeg plana upravljanja baštinskim lokalitetima.

Profesor Žagar govorio je o glagoljici i Dabarskom brevijaru, glagoljskom kodeksu iz 1486. godine. Ovaj vrijedni srednjovjekovni rukopis pohranjen je u Arhivu Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Zagrebu, a do danas je ostao neobjavljen. Predavanje je uključilo prikaz javnosti uglavnom nepoznatih arhivskih snimki brevijara, usporedbe s drugim glagoljskim zapisima te tehničke i sadržajne izazove digitalizacije i objave brevijara. Govoreći o važnoj ulozi takvog projekta u valoriziranju povijesti i identiteta lokalne zajednice Žagar je istaknuo presudnost postojanja snažne lokalne inicijative u projektu digitalizacije i objave Dabarskog brevijara, ali i nužnost da projekt obuhvati konzervaciju rukopisa i njegovu transliteraciju s glagoljice na latinicu.

GPOU/M.K.