Inocent IV. – papa koji je uzdigao hrvatski jezik među četiri bogoslužna jezika

OTOČAC – Papa Inocent IV. je svoj pontifikat počeo 25. lipanja 1243. godine. A po čemu je taj papa značajan za Hrvate? I te kako značajan, Inocent IV. priznao je hrvatski jezik kao četvrti službeni jezik Katoličke Crkve i to 29. ožujka 1248. Zamislite, uz aramejski, grčki i latinski, i hrvatski jezik je jezik Crkve, jezik na kojem se može služiti bogoslužje.

Pismo pape Inocenta IV. iz 1248. senjskomu biskupu Filipu sadržava dopuštenje da spomenuti biskup vrši bogoslužje na crkvenoslavenskome jeziku iz knjiga pisanih glagoljicom. Njegova je važnost u tome da po prvi put jedan katolički biskup dobiva dopuštenje da služi misu na nelatinskome jeziku. Pismo je stoga jasan i izravan dokaz prihvaćanja glagoljice i slavenskoga bogoslužja u hrvatskim krajevima.

Za afirmaciju hrvatskoga jezika ključan je i događaj iz 1254. godine kada je Inocent IV. odobrio da se “u zemljama ilirskim gdje u govornoj upotrebi a radi približavanja Božje Riječi narodu koristi jezik i pismo slavensko kao jedino i temeljno u Presvetoj Euharistiji”. A „zemlje ilirske“ u to vrijeme su u biti sinonim za „zemlje hrvatske“, to je hrvatski povijesni prostor, dok je „jezik i pismo slavensko“ hrvatski jezik i glagoljica.

Dakle, od Inocenta IV. se službeno glagoljalo, starohrvatski jezik konačno postao i jezik bogoslužja u hrvatskim crkvama i samostanima. Taj jezik je uzdignut na čast korištenja u svim državnim staležima, pa čak i na kraljevskom dvoru, gdje se prije govorilo isključivo mađarski i latinski.

Eto, zato je značajan za Hrvate i hrvatsku uljudbu papa Inocent IV.

M.K.