Predstavljen Kranjčevićev novi roman

OTOČAC - U Narodnoj knjižnici u Otočcu, ispunjenoj do posljednjeg mjesta, pred ljubiteljima pisane riječi u četvrtak večer, u Mjesecu hrvatskoga jezika, predstavljen je roman Sreća od porculana domaćeg autora Milana Kranjčevića, u nakladi Katedre Čakavskog sabora pokrajine Gacke.

Roman su predstavili izv. prof. dr. sc. Jasminka Brala-Mudrovčić, prof. Manja Kostelac-Gomerčić, kao i sam autor Milan Kranjčević.

U uvodnom dijelu predstavljanja ljubitelje pisane riječi pozdravila je ravnateljica Narodne knjižnice Jadranka Prša, koja se nazočnima zahvalila na dolasku, a potom je uslijedilo izlaganje i stručna analiza autorskog djela.

Jasminka Brala-Mudrovčić je vrlo sadržajno nazočnoj publici pojasnila osnovne literarne vrijednosti i karakteristike ovog doista posebnog emocionalnog Kranjčevićevog romana, istakavši da je psihološki roman jedan od vrsta romana čiji je naglasak na unutarnjoj karakterizaciji likova, na mislima i osjećajima te na motivima, radnji i okolnostima koje se događaju likovima. Samo pripovijedanje psihološkog romana je u drugom planu, ono je samo povod kako bi se prikazali unutarnji osjećaji likova, njihove misli i unutarnje borbe.  Događaji, okolina i društvo, samo su povod kako bi se analizirali svijest i psiha glavnih likova. Nadodala je da autor prodire i u psihologiju ili uopće u unutrašnji život i ostalih glavnih likova, u njihove emocionalne senzibilitete i upravo se tu i krije autorova umjetnička  snaga koja leži u sposobnosti pronalaženja adekvatnog i snažnoga literarnog izraza za kreiranje svih situacija i stanja. Osim toga, roman sadrži i elemente lirskog, epskog i dramskog izraza. Liričnost je naglašena atmosferičnošću i neizvjesnošću, priče su epski dio, a dramatičnost se postiže sukobima likova i nečime neodređenim, bezglavim i velikim, koje suludim i neopravdanim postupcima sije smrt.

Nakon toga je izlaganje nastavila Manja Kostelac-Gomerčić, koja je u svojem osvrtu na ovaj roman pokušala nazočnima prenijeti duboku emociju sadržanu u ovome romanu, koji će prema njenim riječima većini čitatelja izmamiti suze zbog svojih realnih i duboko emotivnih karakteristika koji kod čitatelja evociraju osobne tragedije i životne situacije. Naglasila je da je ovaj roman 'najtužniji roman' kojega je do sada pročitala, ali da autor nije upao u zamku patetičnosti, u koju se dalo tako lako upasti, već je vješto na njenim rubovima iznosio svoju priču.

Kao posebni gost iznenađenja, kojega je autor najavio tek tijekom predstavljanja knjige, izlaganje je nastavio don Anđelko Zdeslav Kaćunko, koji je u svojem vrlo zanimljivom osvrtu istaknuo kako je …ovo doista dirljiva, do dna duše i temelja bića veoma potresna knjiga koja na mjestima oči puni suzama, steže grlo i zatrpava 'knedlama' emocija. Osvrnuo se na Bibliju, Stari zavjet gdje nalazimo povezanost između krivnje (grijeha) i zla (bolesti) koja pogađa čovjeka, kao i postojeća književna djela o proučavanju ljudi bliskih smrti, fazama tugovanja, kroz koje prolaze bolesnici od neizlječivih bolesti, te istaknuo kako se premalo govori o tome kako najbliži proživljavaju posljednje trenutke bolesnikova života. Istaknuo je fenomen trpljenja bolesničine obitelji, kao i vrlo izraženu teološku stranu ovog romana budući se radi o kršćanskoj obitelji, a u djelu su posebno istaknuti pojmovi vjere, nade, ljubavi, molitve, mise, patnje, boli i nadasve žrtve ljubavi 'biblijskih' razmjera.

Na kraju je autor nešto više govorio o nastanku samog naslova djela, vremenu njegova nastanka, istaknuvši kako je ovaj roman većim dijelom napisao na počecima svojeg literarnog stvaralaštva, ali ga je tek sad odlučio doraditi i objaviti. Također je istaknuo kako se u romanu radi o emocionalnom doživljaju patnje koji je svatko od nas već proživio, proživljava ili će je tek proživjeti.
 

G. Jurković