Kako smo otključali Ženske adrese ...

OTOČAC - Dvadesetak žena okupilo se jučer pred crkvom Presvetog Trojstva u Otočcu kako bi iz prve ruke čule o kojim se to Otočankama ne govori, manje ili više. Otključavanje je krenulo iz Gačanskog parka hrvatske memorije. Tamo su dvije 'ženske adrese' - na jednom kubusu je glumica Slavica Mikulandra Maras, rođena Otočanka, a na drugom glumica Jucci Kellerman, rođena Švičanka. Uz Slavicu Maras priča nadovezuje njezinu puno poznatiju stariju sestru Nevenku Maras iliti Nelu Eržišnik, koja nije rođena u Otočcu, ali je u njemu provela djetinjstvo i dio mladosti, i to je opisala u svojim memoarima. Svakako zaslužuje zvati se počasnom Otočankom.  

Odatle smo prošetali do rodne kuće glumice Mire Župan, cijenjene krležijanske glumice u drugoj polovici 20. st. i do kuće Vuksan (a stari su je Otočani zvali Vuksankina kuća) u kojoj je počela ljubavna priča Bele i Miroslava Krleže. Dok je 13-godišnja Leposava (odmalena su je zvali Bela) gledala kroz prozor rodne kuće svoje majke, pojavio se Miroslav Krleža sa svojim prijateljem, a Belinim ujakom, Vuksanom. Taj prvi susret nije otišao dalje od pogleda bez riječi, a romansa će se razviti nekoliko godina kasnije u Đorđićevoj ... Kasniji dolasci Bele i Krleže u Otočac povezani su, vjerovali ili ne, s nekadašnjom veleposjednicom Paulinom Orešković Špekinkom. Uostalom, bili su prvi susjedi.

Otočac je grad koji je iznjedrio glumice, pa tu valja ubrojiti i mladu glumicu Anju Ostojić, a možda baš nešto ima u tome, sada već odlično utabanom putu, pa će ih biti još.

Među aktualnim ženskim adresama označene su i Hrvatski radio Otočac i ratna novinarka Ruža Orešković, vlasnica jednog od prvih book cafea u Hrvatskoj Tamara Jurković, alfa i omega konferencije HGK Žene i točka Irena Banić, rukotvorka nakita i suvenira inspiriranih japodskom kulturom Elizabeta Božičević. Sve su to gusto nanizane točke u gradskom centru.

Povratak u Japodiju podsjetio je i na matrijarhat i istaknutu ulogu žene kao čuvarice ognjišta i majke, ali i na nepojmljivo podčinjen položaj žena u vrijeme Vojne krajine ...

Točke na karti ženskih adresa u Otočcu su i nekadašnja djevojačka škola, danas ruševina, i na kraju (koji bi trebao predstavljati novi početak), nekadašnje rodilište pod Forticom. Čak pet sudionica šetnje rođeno je u tome rodilištu, oživljene su uspomene, a danas se u Otočcu više nitko ne rađa, nema rođenih Otočanki, ni Otočana.

Točka na i bila je priča o Frankopankama, glagoljačićima i posebno - Barbari Frankopan.

Nismo prepoznavali koliko je ta žena značajna, osebujna i važna, i nadam se da ćemo dobiti šansu za popravni ispit. Gradila je nešto na čemu danas slobodno možemo stajati kao na čvrstim temeljima. Gospodarica i menadžerica svoga doba, socijalno osjetljiva i pravedna, okrenuta vjeri, obitelji i braku (sklopljenom iz političkih razloga, no povijesnoj ljubavnoj priči) sa srpskim despotom Vukom Brankovićem, Zmajem Ognjenim, na latinskim poveljama potpisivala se - glagoljicom kao izvornim hrvatskim pismom. Uz svoje ime ponosno je dodavala atribut: Otočka! Doista možemo osjetiti da se silno ponosila svojim rano preminulim ocem Žigmundom, gospodarom Otočca, koji je obnovio samostan sv. Mikule i osnovao Otočku biskupiju. Gotovo smo sigurni da joj nije bilo teško iz Bijele Stijene posjećivati rodni Otočac, ali za tako nešto podatke nikada nećemo naći ...

Edukativna šetnja Ženske adrese, jedna iz zbirke o Otočcu Zagonetka iza ćoška, realizirana je u suradnji s konferencijom Žene i točka.

M. K. G.

Foto: R, Gomerčić, I, Banić, Ž. G.