OTOČAC - Prošle su 182 godine od kada je u Otočcu 9. ožujka 1844. izvedena prva kazališna predstava. Prvotni repertoar ondašnjeg amaterskog kazališta činile su dvije komedije tada vrlo popularnog austrijskog dramatičara Augusta Kotzebuea. Prva od njih, Tri otca najedanput, izvedena je na njemačkome jeziku, dok je druga predstava naziva Drvodjelja iz Petrograda iliti Kočijaš Petra Velikoga izvedena na hrvatskome jeziku.
Razdoblje 19. stoljeća obilježeno je narodnim preporodom koji, između ostalog, promiče afirmaciju i korištenje hrvatskoga jezika. Taj se napor odražavao na svim razinama kulturnog i društvenog života pa tako i u kazalištu, o čemu svjedoči i izvođenje predstave na hrvatskome jeziku u Otočcu. Zanimljivo je i to kako je predstava Tri otca najedanput prvi put izvedena 1844. godine u Otočcu, dok je u Zagrebu u kazališnoj zgradi na Markovu trgu ista predstava, ali na hrvatskome jeziku, izvedena 1855.
Za pripremu i izvođenje predstava te okupljanje amaterske kazališne družine zaslužan je Nikola Maštrović, pukovnik Otočke pukovnije. O kazališnom životu u Otočcu, kakvog sredinom 19. st. nije bilo u ovom dijelu Hrvatske, saznajemo iz Maštrovićevih pisama članovima Kongregacije mehitarista u Beču. U jednom od njih Maštrović piše kako je 1844. kao čarobnim štapićem u šest dana ovdje osnovao malo kazalište kojega se ne bi stidjeli ni drugi oblasni gradovi, skupio diletantsku družinu i već upriličio dvije komične predstave.
Za otvaranje otočkog kazališta Maštrović je izabrao 9. ožujka, dan sv. Franciske Rimske, ujedno i imendan svoje supruge. Predstave su održane u raskošno osvijetljenom prostoru, no nije poznato na kojoj lokaciji u Otočcu. Maštrović je u Beču tiskao kazališne ulaznice te se pobrinuo i o uređenju scenografije naručivši iz Beča nekoliko bakroreza u boji.
Pišući o kazalištu u Otočcu Tihomil Maštrović ističe kako «spomenuti kazališni podatci, što se istom sada u javnosti objavljuju, uistinu bitno obogaćuju hrvatsku kazališnu povjesnicu; dosad se naime nije znalo da je na tom dijelu Hrvatske bilo kazališnog života u 19. stoljeću» te da je ovim «senzacionalnim otkrićem iznova potvrđena činjenica da su područje Otočca i Gacke dragocjen biser hrvatskog uljudbenog naslijeđa.»
GPOU/M.K.