Biskup Medo u Donjem Kosinju predvodio misu i blagoslovio poprsje prvog hrvatskog tiskara Ambroza Kacitića

DONJI KOSINJ - Biskup Marko Medo na svetkovinu svetih Petra i Pavla jučer je predvodio misno slavlje u Donjem Kosinju i blagoslovio brončano poprsje pavlina Ambroza Kacitića, prvoga poznatog hrvatskog tiskara.

Uz biskupa Medu, suslavili su župnik Pero Jurčević, Tomislav Šporčić, Nikola Turkalj, Josip Štefančić, Mišel Grgurić, Nikola Prša, Andrija Kekić, Marinko Miličević te pavlin Gaudencije Vito Spetić.

Posebnu pažnju biskup je posvetio Ambrozu Kacitiću, nazvavši ga svjedokom vjere kroz knjigu i pismenost. - Ambroz nije bio samo tiskar, već svećenik, glagoljaš i čuvar hrvatske baštine koji je u Kosinju 1483. godine otisnuo prvu hrvatsku knjigu, glagoljski Misal po zakonu rimskog dvora. Ambroz – Broz žakan – ostavlja svoj pečat u slijepim otiscima toga misala. Bio je pismen u glagoljici, latinici i bosančici, poznavao je crkvenoslavenski i latinski. Nije bio samo tiskar, nego i učitelj, bilježnik, svećenik. Bio je, u duhu svetog Pavla, svjedok Evanđelja ’perom i papirom’, čovjek koji je Krista naviještao kroz knjigu i pismenost, a u duhu svetog Petra, čuvar vjere, baštine i Crkve. Njegova poznata maksima u Kolunićevu zborniku glasi: I još vas molim, gospodo redovnici i đakoni, da se spomenete na priču ovu: da je knjigama teško prići, i tko knjige poštuje, da je u knjigama poštovan - istaknuo je biskup Medo u svojoj homiliji.

Poprsje Ambroza Kacitića, rad akademskog kipara Slavena Miličevića, postavljeno je u dvorištu ispred kapele sv. Petra i Pavla, mjesta srednjovjekovnog pavlinskog samostana gdje je živio i radio o. Ambroz Kacitić. Prije mise održana su kratka predavanja i predstavljanje projekta u kojem su govorili župnik Pero Jurčević, pavlin Gaudencije Vito Spetić, autor poprsja akademski kipar Slaven Miličević, dr. Milan Bošnjak te autor knjige o Kosinjskoj tiskari povjesničar dr. Ivan Mance.

Nakon mise uslijedio je kulturni program uz nastupe HKUD-a Lički Osik, HKUD-a Široka Kula i izvorne pjevačke skupine Sokolovi iz Ravnih kotara.

Donji Kosinj je tim događajem još jednom potvrdio svoje povijesno i duhovno značenje kao kolijevka hrvatske tiskane riječi i baštinik snažne vjerske tradicije.

IKA/M.K.