Dan sjećanja na zatočenike srpskih logora i zatvora u Domovinskom ratu

KNIN - U Kninu i Tepljuhu obilježen je Dan logoraša - dan sjećanja na zatočenike dušmanskih logora tijekom Domovinskog rata. Poznato je da su mnogi Hrvati završavali u Kninu, ne samo u Kninu, bilo je tih srpskih (srbijanskih) logora u Hrvatskoj više. Obilježena je i 34. obljetnica prve razmjene logoraša iz logora na području Knina, koja je obavljena na jučerašnji dan 1991. u Tepljuhu.

Vijenci su jučer položeni u Kninu ispred Spomenika pobjede - Oluja 95. i Spomen ploče logora Stara bolnica i kolone sjećanja te ispred spomen ploče na mjestu razmjene zarobljenika u Tepljuhu. Knin je tako ponovno postao središnje mjesto okupljanja bivših logoraša, branitelja i građana koji žele odati počast onima koji su preživjeli i onima koji su život izgubili u srpskim neprijateljskim logorima.

Ovogodišnji Dan logoraša održan je pod pokroviteljstvom ministra hrvatskih branitelja Tome Medveda, a u organizaciji podružnica Hrvatskog društva logoraša srpskih koncentracijskih logora Splitsko-dalmatinske i Sisačko-moslavačke županije.

-Danas obilježavamo Dan logoraša pod geslom Za dom spremni jer to je naš braniteljski pozdrav iz Domovinskog rata zbog kojeg su mučeni i ubijani logoraši srpskih koncentracijskih logora i mi ćemo i ubuduće koristiti taj pozdrav – kazao je Ivan Turudić, predsjednik podružnice Hrvatskog društva logoraša Splitsko-dalmatinske županije.

Turudić je odbacio primjedbe kritičara tog pozdrava koji fašistima nazivaju one koji su ga koristili u obrambenom Domovinskom ratu, dodavši kako su se hrvatski branitelji i tim pozdravom borili protiv velikosrpskog fašizma tijekom agresije.

-Mi nismo fašisti nego smo se s tim pozdravom borili protiv velikosrpskog fašizma u Domovinskom ratu - poručio je Turudić. Pritom je pitao gdje su tada, kada se Hrvatska branila od velikosrpskog fašizma, bili sadašnji, kako ih je nazvao, "društveni higijeničari."

Kroz logore u Kninu, a najpoznatiji je bio onaj u staroj bolnici, prošlo više od 200 zatočenika, od kojih dio nije preživio nezamislivu torturu, premlaćivanja, mučenja, lažnih suđenja na smrt, izgladnjivanja i svakakva iživljavanja ljudskom rodu teško zamisliva. Pored fizičkih jednako teška su bila i psihička zlostavljanja zatvorenika. Trećina razmijenjenih hrvatskih zatočenika bili su policajci iz Gline, zarobljeni nakon pada policijske postaje u lipnju 1991.

Svi zatočenici srpskih logora i zatvora nisu bili te sreće da prežive, mnogo njih je podleglo zlostavljanjima, odnosno pobijeni su.

M.K.