Obilježena 20. obljetnica Hrvatskog memorijalno-dokumentacijskog centra Domovinskog rata

ZAGREB - Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata obilježio je veliki jubilej - 20 godina arhivskoga i znanstveno-istraživačkog rada, a tim je povodom održana prigodna svečanost u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu.

Na obilježavanju jubilarne obljetnice bili su izaslanica predsjednika Vlade ministrica kulture i medija Nina Obuljen Koržinek te bivši ministar kulture Božo Biškupić, državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić, general Željko Živanović iz Ministarstva obrane i Josip Mihaljević iz Ministarstva unutarnjih poslova, ravnateljica Uprave za zatočene i nestale Ana Filko, ravnatelj Memorijalnog centra Domovinskog rata Vukovar Krunoslav Šeremet, ratni zapovjednici i predstavnici znanstvenih institucija te udruga iz Domovinskog rata.

U ime domaćina sve nazočne pozdravio je ravnatelj HDA Dinko Čutura, a prigodnim govorima uzvanika obratili su se ministrica Obuljen Koržinek, ravnatelj Hrvatskog dokumentacijskog centra  Domovinskog rata u BiH Ivica Šarac te ratni zapovjednici generali Zlatan Mijo Jelić, Jozo Milićević, Damir Krstičević i Mladen Markač, a pročitani su i pozdravni govori ravnatelja Leksikografskoga zavoda i predsjednika Upravnog vijeća HMDCDR-a Filipa Hameršaka te ratnog fotografa Jadrana Mimice.

Ključna uloga ravnatelja Centra Ante Nazora bila je prvih godina u prikupljanju gradiva od vlasnika koji su za nju bili sentimentalno vezani.

Centar je upravo u tom području dao nemjerljiv doprinos jer je prikupljena građa korištena pred Tribunalom u Haagu, uključujući i oslobađajuće presude generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču, kao i presudi Međunarodnoga suda pravde u Haagu.

HMDCDR danas nije samo arhivska ustanova već i znanstveno središte i mjesto susreta istraživača, pravnika, povjesničara i stručnjaka raznih profila, ali i pouzdana ustanova državnim institucijama, obrazovnom sustavu i međunarodnoj znanstvenoj zajednici.

General Zlatan Mijo Jelić posebno je istaknuo ulogu ravnatelja Nazora u nastanku i tiskanju knjige Domovinski rat i zločini nad Hrvatima u BiH. U toj je knjizi obrađena vojna i politička povijest Domovinskoga rata te hrvatsko-muslimanski sukob te objavljeni mnogi dokumenti koji nisu bili poznati ni hrvatskoj ni svjetskoj javnosti.

General Jozo Milićević naglasio je kako je HMDCDR omogućio širenje istine o Domovinskom ratu, objavljivanjem dokumenata koji nedvojbeno govore o tomu da je Hrvatska bila žrtva u ratu i da je hrvatski narod sam, uz veliku nesložnost međunarodne zajednice, krenuo putem osamostaljenja i stvaranje svoje neovisne i demokratske države, omogućio uvid u karakter rata.

General Damir Krstičević napomenuo je kako Centar godinama sustavno prikuplja i čuva dokumente, zapovijedi, zemljovide, izvješća, fotografije i svjedočanstva sudionika rata. Ocijenio je kako time osiguravaju da iskustva i vrijednosti Domovinskoga rata ne ostanu samo sjećanja nego da budu trajno zabilježeno i dostupno gradivo svima koji ga žele proučavati. Kroz svoj rad pomažete međunarodnoj javnosti ispravno razumjeti karakter Domovinskoga rata, naglasio je.

General Mladen Markač istaknuo je kako je mu Centar bio najveći prijatelj u njegovim najtežim trenutcima.

HMDCDR je utemeljen 2005. na zahtjev Hrvatskoga sabora kao javna znanstvena ustanova - specijalizirani arhiv, sa zadaćom prikupljanja, sređivanja, čuvanja te stručnoga i znanstvenog istraživanja i publiciranja gradiva iz Domovinskoga rata. O njegovom radu govorili su voditeljica Odjela za arhivsko gradivo Domovinskog rata Ana Holjevac Tuković i voditeljica Odjela za znanstveno istraživanje Domovinskog rata Julija Barunčić Pletikosić te ravnatelj HMDCDR-a Ante Nazor.

Nazor je istaknuo kako je povodom 20 godina HMDCDR izdao publikaciju u kojoj su saželi kronologiju rada te zaključio kako su napravili dobar okvir za sliku povijesti Domovinskog rata i da su hrvatsku historiografiju obogatili djelima vrijednim za razumijevanje novije povijesti naše domovine i države.

Izrazio je uvjerenje da je sređivanje i objavljivanje arhivskog gradiva srpske strane pridonijelo boljem poznavanju uzroka velikosrpske agresije na Hrvatsku, dodavši kako je sadržaj tih dokumenata zasigurno u oslobađajućoj presudi generalima Gotovini i Markaču, ali i u članku 426 presude Međunarodnog suda pravde u Haagu, u kojem je istaknuto da su „politička vodstva Srbije i Srba u Hrvatskoj zajednički dijelili cilj stvaranja etnički homogene srpske države” te da je to bio kontekst u kojem su se događali zločini 1990-ih.

Osvrnuo se na projekt državnih stručnih skupova o Domovinskom ratu koji provode od 2008., a kojim su nastavnicima i profesorima povijesti u školama omogućili bolji uvid u izvore i događaje koje oni prenose učenicima, a u HMDCDR-u posebno su ponosni na brojna izdanja, čak 134 knjige čije su se naslovnice mogle vidjeti i tijekom svečanosti.

-Domovinski rat glavni je, ne i jedini, temelj suvremene Hrvatske. Taj je temelj demokratski i slobodarski, stoga svaka proslava i svako obilježavanje događaja iz Domovinskog rata treba ostati u okvirima toga razdoblja hrvatske povijesti i uz hrvatsku zastavu. Onakvu kakva se vijori na vukovarskom vodotornju i tvrđavi hrvatskoga kraljevskog grada Knina, kojom su prekrivani ljesovi naših junaka i koje su potom uručene njihovim obiteljima. (…) To je zastava slobode, demokracije i pobjede - poručio je Nazor te pozvao sve: - Odmaknimo se od totalitarnih režima i ideologija iz Drugog svjetskog rata i poraća i uživajmo u slobodi i demokraciji izborenoj u Domovinskom ratu. Slobodu i demokraciju te suverenost i međunarodno priznanje od demokratskih država svijeta, Hrvatskoj nisu izborili ni ustaški ni komunistički režimi!

MHB/M.K.

Foto: MORH