Predstavljena knjiga 'Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji'

BJELOVAR - Monografija Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji, koja razotkriva najveća masovna ubojstva na europskom prostoru nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Slovenije, predstavljena je u petak na pozornici Doma kulture u Bjelovaru u organizaciji Bjelovarsko-križevačke biskupije i Školske knjige.

Školska knjiga zadužila je ne samo povjesničare nego i cjelokupnu hrvatsku javnost angažirajući prof. dr. Mitju Ferenca i dr. sc. Uroša Košira da napišu znanstvenu knjigu u kojoj su savjesno, stručno i pregledno prikazali dugo skrivanu povijesnu istinu.

-Knjiga sadržava kronologiju događaja, počevši od masakra i brisanja grobova pa sve do postupaka kojima smo, nakon demokratskih promjena prije 35 godina, polako, svakako presporo, pokušavali nadoknaditi civilizacijski dug prethodnih generacija i odati pijetet žrtvama - istaknuo je autor knjige prof. Mitja Ferenc.

U ime domaćina okupljene je srdačno pozdravio bjelovarsko-križevački biskup Vjekoslav Huzjak. Vrijedno djelo, u kojem se prvi put u Hrvatskoj iznose znanstveno utemeljene spoznaje o masovnim ubojstvima hrvatskih zarobljenika i civila nakon završetka Drugoga svjetskog rata na području Slovenije, predstavili su predsjednik Upravnog odbora Školske knjige dr. sc. Ante Žužul, autor prof. Mitja Ferenc i urednik knjige Nedjeljko Pintarić. Prikazan je i kratki film Svjedoci pokolja Hrvata.

Prema riječima inicijatora projekta dr. sc. Ante Žužula, „mračne tajne skrivane u slovenskim šumama, na najvećem grobištu Hrvata, čuvane u bolnim sjećanjima tisuća onih koji su tugovali zbog gubitka svojih najmilijih – očeva, majki, sinova, kćeri i rodbine – polako izlaze na svjetlo dana uz pomoć povjesničara, arheologa, forenzičara i svjedoka“.

-Prikrivena grobišta Hrvata u Sloveniji prva je knjiga u nizu djela koja će oduzeti svaku osnovu svima koji osporavaju, prikrivaju, ideološki opravdavaju, niječu ili relativiziraju jugoslavenske komunističke zločine, a njihovim će potomcima ostaviti velik moralni izazov - istaknuo je predsjednik Upravnog odbora Školske knjige i autor predgovora Smrtopis jugoslavenskog komunizma.

-Poznato je da su atomske bombe bačene na Hirošimu i Nagasaki usmrtile više od 240.000 ljudi kako bi se okončao Drugi svjetski rat. A nakon završetka toga istog rata u slovenskim je šumama i na križnim putovima počinjen pokolj nad znatno većim brojem hrvatskih zarobljenika, žena, djece, staraca i vojnika. Kad već spominjemo slovenske šume, moramo se prisjetiti Katynske šume u Poljskoj, u kojoj je sovjetska tajna služba NKVD, prema izravnoj zapovijedi Josifa Visarionoviča Staljina, ubila više od 22.000 poljskih intelektualaca, časnika i državnih službenika. Za razliku od Katynske šume, u slovenskim je šumama ubijeno znatno više Hrvata i počinjen je jedan od najtežih zločina protiv čovječnosti, o kojemu svijet do danas ne zna gotovo ništa - izjavio je Žužul.

-Iz njihova je znanstvenog djela vidljivo da je nakon završetka Drugoga svjetskog rata počinjen genocid nad Hrvatima, masovni zločin najvećih razmjera u Europi. Budući da mnoga grobišta do danas nisu otkrivena ni dostupna, Hrvatska i Slovenija još uvijek nisu ispunile zahtjeve europskih rezolucija kojima se traži nastavak istraživanja skrivenih grobišta, provedba dostojanstvenih ukopa i podizanje spomen-obilježja za buduće naraštaje - napomenuo je predsjednik Upravnog odbora Školske knjige.

U najnovijoj Rezoluciji Europskog parlamenta o očuvanju sjećanja na žrtve poslijeratnog komunističkog razdoblja u Sloveniji od 8. srpnja 2025. poziva se na sveobuhvatan pregled arhiva jugoslavenskih tajnih službi, posebno KOS-a i UDBA-e, te se naglašava važnost uključivanja povijesnih činjenica u obrazovne programe i udžbenike povijesti kako bi mladi razumjeli značenje demokracije i ljudskih prava. U tom dokumentu Europski parlament poziva Sloveniju i druge države članice da jačaju povijesno pamćenje, međusobno razumijevanje i pomirenje utemeljeno na istini i poštovanju prema svim žrtvama totalitarnih režima.

-Knjiga predstavlja dosad otkrivene tajne grobnice u Sloveniji i one iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci hrvatskih vojnika i civila, a donosi i kronologiju događaja, počevši od masakra i brisanja grobova pa sve do postupaka kojima smo, nakon demokratskih promjena prije 35 godina, polako, svakako presporo, pokušavali nadoknaditi civilizacijski dug prethodnih generacija i odati pijetet žrtvama. Svrha je knjige, među ostalim, i da kao društvo, kao civilizacija koja je poštovanje prema mrtvima uspostavila kao temeljnu vrijednost, konačno omogućimo njihov dostojanstven pokop, kako više ne bi ležali u vrećama i sanducima - istaknuo je autor Ferenc, član, odnosno suradnik Komisije slovenske Vlade za rješavanje pitanja prikrivenih grobišta od njezina osnutka 1990. godine.

U knjizi se nalazi iscrpan opis ukupno 14 grobišta iz kojih su ekshumirani posmrtni ostatci žrtava te 32 potvrđene lokacije grobišta od dosad utvrđenih 750 prikrivenih grobišta diljem Slovenije.

Monografija obuhvaća 735 stranica s 839 fotografija i 99 zemljovida. Pomoću QR kodova, zemljovida i pametnih telefona čitatelji mogu jednostavno pronaći grobišta i odati počast žrtvama. Autori su koristili podatke iz 17 arhiva te približno 450 znanstvenih, stručnih i drugih članaka, kao i 98 studija i izvješća s ekshumacija i terenskih istraživanja. Znanstveni aparat sadržava više od 1200 bilježaka, kazalo imena i mjesta te popis kratica institucija, komisija, zakona i političkih stranaka.

-Autor prof. Mitja Ferenc napisao je nezaobilazno djelo u istraživanju poslijeratnih komunističkih zločina u Sloveniji te je sa suautorom dr. sc. Urošem Koširom vrlo zorno predstavio javnosti dosadašnje rezultate istraživanja prikrivenih grobišta. Tim su djelom autori pridonijeli rasvjetljavanju zahtjevnoga i izazovnoga civilizacijskog pitanja te olakšali nastavak rada državnih institucija Slovenije i Hrvatske u prikupljanju što konkretnijih podataka o lokacijama za koje se pretpostavlja da se na njima nalaze prikrivena grobišta, njihovu evidentiranju, istraživanju i uređenju. Hoće li žrtve Drugoga svjetskog rata i poslijeratnog nasilja jugoslavenskih komunističkih vlasti u Sloveniji, ali i u drugim bivšim republikama, biti pokopane – sukladno univerzalnom pravu na pokop – na primjeren i dostojanstven način, ovisi o vladavini prava, razini ljudskosti i nadilaženju ideoloških obrazaca iz prošlosti - istaknuo je urednik knjige Pintarić.

IKA/M.K.