OTOČAC – Često puta narod za razne vrste biljaka nije imao posebno ime, bila je to njima – trava. Bilo visoka, bilo niska, bilo puzavica, sve je to trava. Doduše neke od biljaka su imale narodna imena, različito od kraja do kraja.
Evo jedna takva „bezimena“ dobila je naziv – omet (npr. Kompolje). Tu biljku bi za vrijeme vršidbe želi, donosili kući i kada bi ovršeno žito vijali na povjetarcu, slamke ili pljevu koja bi pala na kup izvijana žita bi uklanjali – ometon. Odatle toj biljci i taj nepravi naziv. A omet je bio pogodan jer je imao ne samo cvijet već i gusti sklop lišća kojim se lagano moglo „omesti“ pljevu i slamke.
A zapravo se radi o biljci koja nosi u Hrvatskoj najčešći naziv zlatošipka ili zlatica, a ima i drugih naziva. Zanimljivo je da to nije autohtona biljka već je donesena sredinom 19. stoljeća iz Amerike kao ukrasna biljaka, kao cvijet. I onda se proširila po cijelom kontinentu, prilično je invazivna i lako se šiti, potiskujući autohtone vrste.
Tako je u Nacionalnom parku Plitvička jezera uklanjaju ne bi li spriječili njeno daljnje širenje na štetu autohtonih vrsta.
A kako više nitko ne vije žito na povjetarcu, ne treba niti ometa pa se omet može po svojoj volji širiti posvuda.
M.K.