Zašto jesen počinje 23. a ne 21. rujna?

OTOČAC – Danas je prvi dan jeseni. A kao prvi dan jeseni na sjevernoj polutki uzima se 23. rujna. Doduše, precizna mjerenja pokazuju i dokazuju da jesen ne dolazi početkom prve sekunde prvog sata toga dana, da ona može doći i koji sat ranije, tj. 22. rujna. No postavlja se pitanje zašto je prvi dan jeseni baš 23. rujna, dok je prvi dan proljeća 21. ožujka, prvi dan ljeta 21. lipnja i prvi dan zime 21. prosinca? Zašto i prvi dan jeseni nije 21. rujna? Ovako proizlazi da je ljeto na sjevernoj polutki najduže godišnje doba, a jesen i zima najkraće; jesen jer počinje dva dana kasnije, a zimu „pojede“ kraća veljača.

Odgovor na to treba potražiti u gibanju Zemlje oko Sunca (t. zv. revolucija Zemlje). Jer Zemlja se ne vrti oko Sunca po kružnici (što bi podrazumijevalo pravilnu izmjenu godišnjih doba) već po elipsi. Prema tome zbog gibanja po elipsi Zemlja nije uvijek jednako udaljena od Sunca, nekada je bliža, a nekada udaljenija, no ta razlika nije toliko velika. Što je Zemlja bliža Suncu to joj je brzina gibanja veća i obrnuto. A to „najbrže“ Zemljino gibanje je baš zimi (t. zv. perihel). Suprotno od toga Zemljino gibanje je najsporije ljeti (t. zv. afel) pa je ljeto najdulje godišnje doba (opet govorimo o sjevernoj polutki).

Odgovor na pitanje zašto onda na sjevernoj polutki zimi nije toplije jer je tada Zemlja najbliža Suncu (u svojoj elipsastoj putanji) treba tražiti u nagnutosti Zemlje u odnosu na Sunce. Jer Zemlja se naginje na jednu ili na drugu stranu za 23,5 ˚ u odnosu na ekliptiku. Od toga nagnuća ovisi smjena godišnjih doba, a ne od udaljenosti od Sunca. Udaljenost od Sunca ima utjecaj samo na dužinu (dakle, ne i na „sadržaj“) godišnjih doba.

Komplicirano? Ali to je svemir i svemirske tajne (fizike).

M.K.