JEZERANE – Ovaj ispunjen upitnik za jezeransku župu ne obiluje nekima velikim podatcima. Kod broja žitelja može čitatelja zbuniti broj pravoslavnih, vjerojatno se ovaj broj odnosio na sva pravoslavna sela koja je jezeranska župa teritorijalno pokrivala. Evo toga zapisa:
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Město ovo ne imade pravog potoka izvan jednog malog, koji iz dviuh vrělcah iz Župe Stainičke izvire, i srědinom polja Jezeranskog teče. Ima i drugih malih potočićah, koji samo u Kišnom vrěmenu podignuse, ali bèrzo zatim presušuju.
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Proizvodah ovdě imade najviše iz gore, što jest Bukove, Ielove drugah gdi šta i Ielovi granah, što se sve u primorje u Senj na prodaju vozi. Žitka toliko ne imade, da bi se prodavati moglo. Bog bi dao da svaki za svoju obitelj zadosta najdu. Marva se u naj boljem redu ne goji, jere slaba polja zadosta sjěna nemadjaju. – Zveradi, Vuk, Lisica, Kuna, Lasica. Pticah. vrebac, gardelac, Kos, šojka, gavran vrana. Dervlja kakva, najviše i jelva.
Narod ovaj žive najviše iz gore, to jest iz različitoga lěsa. (ovo je dodano drugom rukom na početku, a prekrižen je dio izvornog teksta – op. priređivača)
Jelova i bukova (dodano na kraju teksta drugom rukom – op. priređivača)
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Razvalinah i starih spomenikah ovdě ne imade.
Narod po spolu
mužki – 873.
ženski – 798.
ukupno – 1671.
Narod po věri
katolici – 1671.
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni – 2323
protestanti i lutorani –
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) –
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Ovdě se govori Čakavski
Ča ti je rekla majka, ča će ti dati.
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
U ovom městu za sada pučke škole ne imade, ista biaše do godine 1848 – imade pako jednu němačku školu, i broji do 65 učenikah.
Jedna němačka škola sa 65. djakah. Hervatska je bila do godine 1848. (napisano drugom rukom – op. priređivača)
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Ovde se razlikuju nošnje naroda po věrozakonu.
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Tkanje, šivanje, pletenje, veženje, predenje i farbanje same Ženske ovdě obavljaju. – U veženju, premda na debelom domaćemu platnu imadu ipak mnogo umětnosti.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Tako starih knjigah ovde neimade. Izvan Misala Rimskog od godine 1796 u Bnecim tiskana. I Cerkovna knjiga, Šćavet zvana. U kojoj su S. Evangjelja Poslanice Apostolske i ostale molitve u narodnom jeziku u Rjeci tiskan godine 1824.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Ogulinska Regimenta br. 3..
Ime Města
Jezerane
město ovo leži na velikom drumu Josephine zvanom, koji pelje u Senj i u Dalmaciu. Od ovog města takojer Jezeranska satnia ime nosi (dio teksta je prekrižen i nečitljiv, a dodan je drugom rukom dio sadržaja, koji je izmiješan s originalnim zapisom – op. Priređivača) Po svoj prilici se mesto radi svoga položaja, jere leži pod velikim poznatim bèrdom Kapelom na močvarnoj zemlji, koje se u kranjskimi gorama skopčan (…). Prěko istog brèga izpeljan je gore spomenuti Josephinski drum. Jezerane od polnoćne strane zatvara Kapela bèrdo, a od poldnevne, većma zapadne bèrdo Maljin, i gora, Kosa, zvana.
Daljina od cèrkve župne satih.
Cerkva Župna leži u srěd ovog města.
Daljina od škole pučke satih.
-
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
Do Štapskog města Ogulina 6 satih.
Broj cèrkvah
katolikah – Ovde je samo jedna (…) Cerkva.
gèrčko-sjedinjenih -
gèrčko-nesjedinjenih –
Broj kućah.
Ovo město broji Kućah 123.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Polje Cernac, verlo prostrano, ali zločesto sjěno radja daje.
Bolje Mokro jest puno manje, ali rodnie i puno bolju piću za marvu daje.
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Kapela, Oštri Vèrh, Pišćetak, Cèrnačka Strana, Korita, Kosa i Maljin.
Ovdě znamenita pećina nad poljem Mokrom, a druga na putu u Cèrnac, kroz koju sva voda iz Jezeranah prolazi.
Zapis je nadasve skroman, uneseni su minimalni podatci. Čak nije zabilježeno ni ime autora, ali ni vrijeme zapisivanja, pretpostavljamo po izgledu obrasca da je to bila ipak 1850. godine.
M. Kranjčević