OTOČAC – Bliži se i taj dan, još nešto manje od petnaest dana evo u Otočcu velikog zbora, kojega Gačani u tradiciji nazivaju Fajbanova. Doduše danas sve manje ga tako zovu, najčešće Fabijanova, a „probija se“ i Fabijanovo, to valjda u duhu standardnoga hrvatskog jezika.
Još veliki hrvatski etimolog Petar Skok u svom Etimologijskom rječniku hrvatskoga ili srpskoga jezika (JAZU, 1971, knjiga I, str. 503) navodi pojam „Fajbanova“. Autor kaže da je to prava specifičnost koja se odnosi na prostor Gacke (doslovno stoji: Liješće, Sinac, Prozor). Dakle, Skok i njegovi prethodnici su ovaj specifičan pojam zabilježili u tim selima. Valja dodati da se isto kaže i u Kompolju, Švici, vjerojatno i u drugima naseljima u okolici, što Skoku nije bilo poznato. Pored Fajbanova, autor navodi da narod veli i „oltar sv. Fajbana“. Nešto slično Skok nije pronašao nigdje u hrvatskomu jezičnom korpusu. Dakle, autor to ističe kao posebnost, kao pravu rijetkost, kao izuzetak. Doista dojmljivo i vrijedno, jer je „Fajbanova“ samo naša, gačanska i ničija više. Ekskluzivno naša!
A Fajbanova je, pok je svijeta i vijeka, 20. siječnja, ove godine pada u ponedjeljak. I taj dan će na veliku mašu doći biškup Križić. Vodit će on središnju koncelebriranu misu u 11 uri. Maši će prethoditi prošešija u 10.30 uri, da se običaj ne utre. Biškupu će koncelebrirati domaći župnik msgr. Šporčić s drugim svećenicima Otočkog dekanata.
I da se još vratimo na Fajbanovu. Osim što je to dijalektološka odrednica gacke čakavštine, u promjeni oblika se krije tzv. metateza. To je jezična promjena koja dopušta promjenu glasova i cijelih skupova glasova. Pored Fabijanove (Fabijan – Fajban) slične primjere imamo i kod Lozarije, blagdan sv. Rozalije (Rozalija – Lozarija; Roza – Loza) je istog tipa promjene, no to bi nas predaleko odvelo.
M.K.