Lika nekretnine

Što bi bilo kad bi „vlaški jezik“ bio uveden u službenu uporabu za Srbe u Hrvatskoj?

Objavljeno: 06.03.2021

Skupština najsjevernijeg grada u Srbiji, Subotice u Vojvodini, promijenila je statut i takozvani bunjevački jezik uvela u ravnopravnu službenu upotrebu s još njih tri: srpskim, mađarskim i hrvatskim.

No, iz Hrvatske stiže prosvjedna nota Srbiji s porukom: bunjevački govor nije jezik, već jedan od dijalekata hrvatskoga jezika. 

U Subotici će se divaniti, odnosno govoriti  i na bunjevačkom jeziku, odlučila je skupština tog grada, u kojem prema zadnjem popisu stanovnika živi nešto više od 9 posto Bunjevaca i nešto više od 10 posto ostalih vojvođanskih Hrvata.

"Neka ovakve odluke posluže kao primer svima u regionu kako i na koji način se štite interesi manjinskog naroda. Kako se čuva i poštuje jezik, pismo i kultura i sve što karakteriše jedan manjinski narod", kazala je Jelena Vujović iz Srpske napredne stranke.

Da bi govor postao službenim jezikom manjine treba ga govoriti najmanje 15 posto stanovnika – što ovdje nije slučaj napominje Tomislav Žigmanov, književnik koji se deklarira kao vojvođanski Hrvat. Smatra da je ovo politička odluka.

"Nigdje se bunjevački jezik ne spominje kao jezik"

"Vjerojatno uvedena da bi se osnažio proces dekroatizacije ovdašnjih Hrvata, sa ciljem da na popisu koji će biti ove godine, u atmosferi jednog antihrvatskog raspoloženja, s jasnim porukama državnih vlasti – mi budemo stavljeni u neravnopravan položaj", kaže Žigmanov.

Uvođenje novog jezika, pribojavaju se Hrvati iz Vojvodine otvara put bunjevačkim Hrvatima da se na nadolazećem popisu stanovništva izjasne isključivo kao Bunjevci, pa je šef hrvatske diplomacije poslao prosvjednu notu svom srbijanskom kolegi, tražeći preispitivanje te odluke.

"Siguran sam da to nije u interesu ni u duhu dobrosusjedskih odnosa, i upravo ono što sam rekao važećim dvostranim i višestranim sporazumima."

Jezikoslovac Domagoj Vidović, kaže bunjevački govor pripada novoštokavskom ikavskom dijalektu i ni po čemu ne može biti jezik.

"Tu dvojbe nema ni za hrvatske, ni za srpske jezikologe, relevantne, nema također dvojbe ni za Slaviste, dakle nigdje se bunjevački jezik ne spominje kao jezik, on se čak ne spominje kao jezik ni u bazi Glotolog koja je dosta široka i koja čak i moliško hrvatski smatra zasebnim jezikom", kaže Vidović.

I zato ne čudi što vojvođanski Hrvati puno teže razumiju ovaj potez subotičke gradske skupštine, nego - što na bunjevačkom znači primjerice deran, mliko ili bicigla.

Rtl.hr

 

 
Programi obilaska jezera
LiveCam Otočac
SenjskaBura.hr
GlasLike.hr