OTOČAC - Objave Muzeja Gacke tijekom veljače bit će posvećene nematerijalnoj kulturnoj baštini, posebice onoj vezanoj za Otočac i Gacku.
U tu kategoriju baštine spadaju i gacki čakavski govori koji se govore u Otočcu, Ramljanima, Sincu, Lešću, Čoviću, Prozoru, Lipovlju, Kuterevu, Švici, Kompolju i dijelom Dabru. Pripadaju ikavsko-ekavskom dijalektu odnosno njegovu rubnom poddijalektu, osim Kutereva koji pripada kontinentalnom poddijalektu.
U današnje vrijeme govornika gackoga čakavskog dijalekta sve je manje, a rezultat je to činjenice kako je u prošlosti često potiskivan u prostoru javne komunikacije u kojem se poticao književni govor. U leksiku gacke čakavštine postoje mnoge riječi kojima u književnom govoru nema ekvivalenta, a prvenstveno se to odnosi na terminologiju koja potječe iz ruralnog života, poput naziva alata, običaja i predmeta koji se danas više ne koriste.
U svrhu očuvanja i popularizacije ovog vrijednog govora, ali i svojevrsnog ohrabrenja govornika, osnovana je Katedra Čakavskog sabora pokrajine Gacke. Gacki čakavski govori s područja Otočca 2018. godine upisani su u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske kao nematerijalno kulturno dobro.
"Ričnik gacke čakavšćine" autora Milana Kranjčevića prvi je dijalektološki rječnik koji se odnosi na čakavštinu s područja Gacke, a zbirka "Krosna" autorice Jadranke Prše prva je pjesnička zbirka pisana gackom čakavštinom.
Muzej Gacke