OTOČAC – Što je rođendan? U ova neka šušnuta nova vremena, rođendan se počinje spominjati u medijima u različitim kontekstima. Tako se pored rođendana neke osobe, često može čuti i pročitati da će biti proslava „rođendana“ npr. nacionalnog parka, neke ustanove, javne institucije, udruge, manifestacije i slično. Može li to biti?
Svakako treba poći od značenja „rođendan“. U rječnicima hrvatskog jezika će se naći semantičko tumačenje da je to datum rođenja neke osobe. Dakle čovjeka. Jer čovjek se samo rađa i nitko drugi. Govoriti da je mačka, kuja, krava, ovca, žirafa, deva ... rodila, to je izmišljotina toga nekog novijeg doba. Životinja ne rađa, mačka, kuja, svinja, kobila, koza se kote, ovca se janji, a krava, srna ili košuta se teli. Može se kobila oždrijebiti i prasica oprasiti, već maca omaciti (kuja okuciti) je isforsirani izraz. Poistovjećivanje dolaska novih stvorenja na ovaj svijet s čovjekom je u krajnjoj liniji neprimjereno. Roditi može i voćka, jabuka, kruška, šljiva, trešnja, da ne nabrajamo, roditi može i krumpir, kukuruz, pšenica, čak i trava, to je u domeni flore, što je doista stari uobičajeni izraz. Roditi se (povratno glagol) može i neka ideja, roditi se može i ljubav, i to je dopustivo (premda ovo spada najčešće u literarne izraze).
A što je s npr. rođendanom nekog nacionalnog parka? To može biti godišnjica ili obljetnica utemeljenja ili osnivanja parka, jer park se nije rodio i ne može biti rođen. Svakako da su u istom košu sve pravne osobe s obzirom na datum njihova osnivanja. Zato bi bilo uputno ne koristiti se terminom „rođendan“, nit se time nešto posebno dobiva, ne „počovječuje“ se ništa, a niti se drugim primjerenim izrazima što gubi. Ovako smo samo u nekakvoj jezičnoj kaši u kojoj nam prijeti opasnost da se vremenom posve izgubimo i da zaboravimo tko je i zašto - rođen.
M.K.