Andr-bandr u Otošcu

OTOČAC – Ovih dana je elektroničkima medijima dostupna skladba i spot pod zanimljivim nazivom Andr-bandr. I odmah je izazvala pozornost, uglavnom oduševljenja, ali bilo je i disonantnih tonova. Naravno, koliko ljudi, toliko ćudi, stara je uzrečica. A autori skladbe se time nimalo ne opterećuju. Andr-bandr je šaljiva pjesmica, nije ni zamišljena da bude „opera“, niti je to bila čija namjera. Za poslušati, za zabaviti se, bez opterećenja.

Kao prvo pitanje postavilo se odakle naziv Andr-bandr. Pa su se javili oni koji „nikada čuli“, do onih „kako ne“. I doista, postoji li u vokabularu gackih čakavskih govora ta složena riječ? Naravno da postoji, koristi se. Koristi se u tom obliku, ali i kao andere-bandere. Navodno je germanizam, odnosno da dolazi iz njemačkoga jezika (an der Bann – za zabranu, zabraniti). A germanizama je u gackoj čakavštini mnogo, evidentirano ih je oko 3.670, pa su među tuđicama prevladavajući (evidentirano je također i 979 romanizama – talijanizama, 907 turcizama, 287 hungarizama itd.).  

Andr-bandr u širem pojmu znači nešto „onako“, učinjeno s nevelikom pomnjom. Može značiti i što neuredno, nepospremljeno, loše napravljeno, tek tako obavljeno. Naravno da su moguća i neka druga tumačenja, što samo svjedoči o tome da je ovaj prilog i te kako živ.

Ono što je posebno vrijedno je tekst skladbe na gackoj čakavštini. Tekst počinje ovako -  Ki, ča, ki ča mi, ki nam ča more, ča će nan ki. Naravno nastavlja se u čakavskom slogu sve do kraja. Evo i cjelokupna prijedloga teksta skladbe:

Ča se ono tamo po brini štrče?!

Franji otpal frk od šajtrog, pa se niz brinu frče.

Ki, ča, mi?! ...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Ča se onako kod ćiće Nine iz dimnjaka dimi?

Nakuril je oganj jako, pa je zadrimal malkice na strini.

Ki, ča, mi?!...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Ča se to kod Jose čuje?!

Koda nešto čavlima zakiva?

Zel je neko staro kljuse pa ga sad potkiva.

Ki, ča, mi?!...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Ča nam ono ludi Mika po dvorišću dela?!

Nestrpan se nail koma friškog

pa ga sad bolidu creva

Ki, ča, mi?!...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Ča se onako Pera kaj s pol pameti izbečil?!

Siguro se rakije napil

dok je kuću krečil.

Ki, ča, mi?!...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Jel nam ono Stipa zadrimal pod lipom?!

Ane ga naganja sad batukom, matrakom i kljipon.

Ki, ča, mi?!

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Kakov je to toten Juka dovukal čerip?!

Sav je bršljiv i isterkijan.

Uvalilo mu ga po škurini, jopet je čekal da projde dan.

Ki, ča, mi?!...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

Kaj pravi coklješa i čarapan,

vajk nakresan i sav blatan

na plotu stui podbočen kaj drven, naš čovik Markan.

Ki, ča, mi?! ...

Ki nan ča more, ča će nam ki.

I ča onda kad se andr-bandr sav posal napravi?!

Celo društvo iz sveg glasa pismu nam sastavi,

glasno nam zapiva,

za sve je kriva rušva tepka, drenjula i sliva.

Ki, ča, mi?!...

Ki nan ča more, ča će nam ki, Gačani smo mi.

Šaljivi tekst napisao je otočki pjesnik Berry Costello (iliti Berislav Kostelac), dok se melodije i aranžmana prihvatio glazbenik Zvonimir Tonković. A u koju kategoriju spada ova skladba? Nismo od toga poziva, ali vele da je to - funky etno.

Skladba Andr-bandr je nesebičan doprinos autora u očuvanju gacke čakavštine, koja kroz glazbu lakše ulazi u uho, osobito mlađem slušateljstvu, a time se onda i za dugo razdoblje prenosi autohtona čakavština.

Treba napomenuti da su Gacki čakavski govori s područja Otočca zaštićeno nematerijalno kulturno dobro Republike Hrvatske još od 2018. g. A zaštićeno kulturno dobro samim time što je dobilo taj naslov „zaštićeno“ nije zaštićeno zauvijek, o svakom takvom dobru treba brinuti, promovirati ga, obrađivati, održavati ga živim. Za Gacke čakavske govore na njihovoj zaštiti Ministarstvo kulture i medija zadužilo je predlagača Katedru Čakavskog sabora pokrajine Gacke, Gacko pučko otvoren učilište, Grad Otočac, Srednju školu Otočac, Osnovnu školu Zrinskih i Frankopana Otočac i Narodnu knjižnicu Otočac. Oni koji su zaduženi za zaštitu čine što čine, kako tko, a svakako dobro dođe da se uključi čim širi krug ljudi, što je ovom skladbom i učinjeno.   

Nadasve je zanimljiv i snimljeni spot, za što je zaslužan Zoran Orešković. On prati tekst skladbe, a „glumci“ su se ozbiljno prihvatili posla, pa se pored sviranja na snijegu peče „rušvova“ rakija, potkivaju konji, cijepaju drva, pliva u hladnoj rijeci Gacki i još štošta.

Iako je dobrim dijelom spot snimljen uz obale rijeke Gacke, nije to samo radi rijeke, borbe za njeno očuvanje, ima to i mnogo šire značenje. Jer Gacka je područje, teritorij, uz Liku i Krbavu jedna od tri pokrajine za koje je još Porfirogenet sredinom 10. vijeka zabilježio da njome upravlja ban, što povjesničari tumače da su ove tri pokrajine bile u nekom autonomnom statusu u hrvatskoj kneževini, odnosno ranom Kraljevstvu.

A ako se još dublje zaroni, ali sada u etimološku dubinu značenja riječi „gacka“, onda se dolazi do tri moguća rješenja. Jedno je da taj pojam potječe od starog naziva gude – šuma (usporedivo s Borninim Guduskanima), drugi da dolazi od gat – dubina, ponor (gat – Gacka) i treći od gad – zmija (krivudava rijeka). Ima još i drugih teorija, ali to bi nas predaleko odvelo. Najizglednije se čini prvo etimološko određenje, koje upućuje na šumovit i močvaran kraj.

Zanimljivo je da kada se krene u istraživanje toponima, horonima i drugih –nima, da se u Hrvatskoj pojam „gacka“ sa svojim izvedenicama (Gacka kao rijeka, Gacka kao toponim, Gacko polje – reljefna odrednica, Gata – Brinje, Godača – Sinac i dr.) nalazi na današnjem sjevernom dijelu županije, da se proteže i na bihaćku krajinu (Velika i Mala Gata), da ima pokoji toponim u Dalmaciji (Gdinja, Guduča) i u Slavoniji. Ono što je najzanimljivije je da se brojnost ovih toponima enormno povećava u istočnoj Poljskoj, Bjelorusiji i sjevernom i zapadnom dijelu Ukrajine. Ne ćemo bit prepotentni pa ustvrditi da je pojam „gacka“ vezan za pradomovinu Hrvata, što su pokazala najnovija genetska recentna istraživanja, koja je objavila HAZU, ali je doista simptomatično da se „gacka“ u svim svojim izvedenicama najčešće pojavljuje upravo na tom području. Vrijedilo bi svakog truda time se pozabaviti.

Koliko nam je poznato, ovo je jedna od nekoliko skladbi na gackoj čakavštini, što ohrabruje i svjedoči da je domaćem čovjeku i te kako stalo do njegova materinskoga jezika, a nema materinskijeg od idolekta (kućnoga govora), pa do svakoga mjesnog govora, poddijelekta, dijalekta i u konačnici narječja. Jer jezik je majka svakog naroda, a majka jezika je – narječje. A čakavsko narječje je najbliže starohrvatskom jeziku, odnosno staroslavenskome jeziku.

M.K.