O Posjetiteljskom centru Domovinskog rata i vojne povijesti Gacke

OTOČAC – Vojarna cara Franje Josipa, nazvana i vojarnom bana Jelačića sagrađena je u drugoj polovici 19. stoljeća. Bila je to velika vojarna, kako i priliči sjedištu jedne pukovnije kakva je bila Otočka pukovnija (koja nije bila samo vojna postrojba već i teritorijalna jedinica u Vojnoj krajini). Propašću K.u.K. Monarhije, vojarna je prešla u ruke srbijanske vojske, a iza Drugoga svj. rata bila je „kasarna“ tzv. JNA. Njenim zauzimanjem u rujnu 1991. g. srbijanski dušmanin je istjeran pa je prešla u ruke ZNG-a, odnosno Hrvatske vojske. I služila je Hrvbatskoj vojsci nekoliko godina.

A onda je zbog raznih pretumbacija i preustroja HV-a ostala napuštena i zapuštena. Rezultati su danas zorno vidljivi, jedna od zgrada je u ruševnom stanju. A kada je neka imovina svačija, onda je i ničija, te je u vlasništvu države Hrvatske, te je povjerena Ličko-senjskoj županiji, te Grada Otočac nema nikakve nadležnosti, problem se prebacuje s jedne institucije na drugu, pa se čini da bi bilo najbolje da vojarna – nestane. A kada bi nekim čudom nestala, nastala bi jagma za prostorom na kojem se nalazi. To bi.

Kako su svi dosadašnji pokušaji u svezi vojarne bili neuspješni, eto, nije se moglo probiti birokratske labirinte (ili se nije imalo upornosti i duha), došlo je do samoinicijative nekolicine ljudi iz grada koji su pokušali osmisliti koncept što učiniti s vojarnom, odnosno kako joj dati svrhu. Radilo se to dugo vremena, ne ćemo reći u tajnosti, ali nije se time mahalo i hvalilo. Valjalo je osmisliti koncept koji će imati glavu i rep, koji je sačinjen po pravilima struke, koji može biti osnova za daljnji rad, pa kada je to sve usuglašeno, prezentiran je Gradu Otočcu, kao prvoj stepenici.

U gradskoj vijećnici je u ponedjeljak održan radni sastanak o projektu Posjetiteljski centar Domovinskog rata i vojne povijesti Gacke. Predstavljen je strateško-programski okvir projekta koji uključuje obnovu i prenamjenu bivše vojarne u Otočcu, kojega je pripremio projektni tim u kojemu sudjeluje Snježana Bogdanić – voditeljica Muzeja Gacke, dr. sc. Joso Brajković i general Mate Ostović.

Predstavnici projektnog tima govorili su gradonačelniku Goranu Bukovcu i predsjedniku Gradskog vijeća Kristijanu Bakariću o projektu, njegovim razvojnim ciljevima i mogućnostima revitalizacije kompleksa bivše vojarne bana Josipa Jelačića kroz uspostavu suvremenog javnog prostora namijenjenog očuvanju vojne povijesti Gacke i sjećanja na Domovinski rat.

Središnji sadržaj projekta čini stalni postav Domovinskog rata i vojne povijesti Gacke, uz koji su planirani galerijski i edukativni prostori, centar za digitalizaciju baštine, vanjski izložbeni prostor za krupne vojne eksponate, prostori za rad organizacija civilnog društva povezanih s vojnom baštinom te kongresni i drugi javni sadržaji. Projekt također predviđa mogućnost uspostave ustanove za trajni smještaj hrvatskih branitelja kao zasebne, funkcionalno povezane cjeline unutar kompleksa.

Predstavljeni dokument izrađen je kao strateško-programska razvojna podloga koja definira mogući smjer revitalizacije kompleksa bivše vojarne te predstavlja osnovu za daljnju razradu projekta i njegovu prilagodbu nacionalnim i europskim izvorima financiranja.

Realizacijom ovakvog projekta Otočac bi dobio novu javnu infrastrukturu koja bi istodobno pridonijela očuvanju nacionalne i lokalne memorije, revitalizaciji zapuštene državne imovine, razvoju kulturnih, obrazovnih i društvenih sadržaja te stvaranju novih razvojnih mogućnosti.

Predstavljanje strateško-programskog okvira prvi je korak u otvaranju šire rasprave o budućnosti kompleksa bivše vojarne i mogućnostima njegove postupne revitalizacije.

Hoće li ovaj projekt zaživjeti, pokazat će vrijeme. Učinjen je prvi važni korak da se nešto s ruševnom vojarnom učini, da se spasi što se spasiti dade, da se pokaže ne samo dobra volja već i da se pokaže da ima snage i znanja kako povijesno vrijednu lokaciju privesti svrhi i učiniti je atraktivnom. Mnogo je tu posla, a i najduži put počinje prvim korakom – veli mudra kineska poslovica.

M.K.