Tijekom posljednjega desetljeća u Hrvatskoj se jako naglašava potreba povezivanja kulturne baštine s turizmom. Posebno su popularne različite kulturno-turističke staze, putevi, rute, ture, među njima svakako su najpoznatije „Aleja glagoljaša“ u Istri, „Bašćanska staza glagoljice“, manifestacija „staza glagoljaša“ u Zadru, a sve više i inovativno brendiranje slavnih Frankopana.
U tome svakako prednjači projekt „Putevima Franakopana“, kulturno-turistička ruta na području Primorsko-goranske županije, čiji je cilj revitalizacija frankopanskih kaštela (12.-17.st) i njihovo međusobno umrežavanje. Projektom je obuhvaćeno vrednovanje, obnova, zaštita i inovativno interpretiranje 17 frankopanskih kaštela i dvoraca te triju sakralnih zdanja: na Krku 3 (kaštel u Krku, kaštel Gradec na Krku i samostan Košljun), na području Vinodola 12 (kaštel Grobnik, kaštel Trsat, kaštel u Bakru, dvorac Nova Kraljevica, Stari grad Zrinskih, Stari grad Hreljin, kaštel Drivenik, kaštel Grižane, Pavlinski samostan u Crikvenici, kula u Bribiru, kaštel s kulom Kvadrac u Novom Vinodolskom, Stari grad Ledenice) i u Gorskom kotaru 5 (dvorac Zrinskih u Čabru, kaštel Zrinskih - Brod na Kupi, dvorac Stara Sušica, dvorac Severin na Kupi i manastir Gomirje).
Što primjećujete? Da je riječ o odličnom projektu u sklopu kojeg se može dalje nadograđivati s malo mašte svašta, ali i da nisu obuhvaćeni svi frankopanski dvorci, kašteli, utvrde, sakralni objekti. U Registru nepokretnih kulturnih dobara RH upisano je 30-ak frankopanskih starih gradova. Neki od njih obnovljeni su ili se obnavljaju u sklopu nekih drugih projekata u lokalnim sredinama, takav primjer je i brinjski Sokolac, stara frankopanska rezidencija. Ono što Sokolcu nedostaje jest inovativna prezentacija i strategija „privlačenja turista“, no imamo informaciju da se na tome itekako radi. No, ima i nekih za koje kao da nitko ne mari.
Što je s frankopanskim gradovima Otočac, Prozor, Dabar?
Početke valorizacije frankopanske baštine (nematerijalne i materijalne) u Gackoj nalazimo u Gačanskom parku hrvatske memorije. Posebne stranice u toj kamenoj knjizi posvećene su Dujmu (Frankopanu), knezu krčkom koji je prvi službeni posjednik Gacke od 1300. godine, Žigmuntu Frankopanu, čijim je zalaganjem ustanovljena Otočka biskupija 1460. godine, glasovitoj bitci kod Jurjevih stijena 1663. godine i Franu Krsti Frankopanu i Petru Zrinskom.
No, to je samo odličan početak. S obzirom na dugo trajanje frankopanskoga kneštva u Gackoj i još neispričane priče u tom smislu, Otočac, Brinje,Prozor i Dabar morat će se naći na frankopanskim stazama, ovakvim ili onakvim.
Poznato je da se zadnjih par godina odvijaju iskapanja na lokalitetu Starog grada Otočca, ali i da je stari grad Prozor na Prozorini bio svojevremeno nekoliko puta kandidiran za dobivanje sredstava za istraživanja, pa nije prolazio na natječajima. Kretanje od nule teško je i sporo, ovakvi projekti traže veliku upornost, strpljivost i domišljatost. Moglo bi se reći, i puno ljubavi.
U prilog nekom budućem daljnjem valoriziranju (od istraživanja do interpretiranja) frankopanske ostavštine u Gackoj, podsjećamo da se 30. travnja obilježava Spomendan Zrinskih i Frankopana. Neka i taj dan posluži kao povod neprestanom poticanju priče o Frankopanima. A ovaj članak neka bude samo prvi u nizu…..
M.K.G.