OTOČAC – Prigoda je ovo, baš na blagdan Presvetog Trojstva, patrona Otočke župe, objaviti stari upitnik popunjen, kako je na njemu i zabilježeno, 12. ožujka 1850. godine. Naravno da je mnogo toga iz ovog zapisa već poznato, ali uvijek izroni ponešto što nam je ostalo ili manje poznato ili posve nepoznato. Stoga ne treba žaliti truda i pročitati pomno sve što je Vatroslav Vinski, podarhiđakon i otočki župnik, zabilježio nadasve korektnom (tadašnjom) ortografijom, koja se bitno razlikuje od ortografije drugih župnika u Gackoj.
Rěke ili potoci, koju u ovom městu protěču, sa izvori i utoci svojimi, kako takodjer jezera, koja se tu nalaze.
Ovdiě teče potok Gačka dolazeći iz pod Korena Lešćarske satnie, i děli se u dviě velike grane: desna teče u Berlog i gubi se na Gušićpolju, lěva ide u Švicu, i ondie kroz ponore ide izpod zemlje, i dolazi u Svetojuračkoj satnii na světlo.
Proizvodi poljski i gorski, koji se ovdě nalaze, naime vèrsti žitka, što se tamo sije, marva, koja se tamo goji, zvěrad, ptice, dèrvlje i rude, koje se tamo nalaze.
Ovdi se sije šenica ozima i jara; na dalje ječam, raž, pir, karišik, zob, helda, proso -, sadi se kukuruz, sočivo i krumpir. Goje se ovdě goveda, ovce, po něšto koze i kermci, konji za svoju porabu. Imade ovdě zetcovah, lěsicah, jazavcah i vukovah, poněšto i medjedah. Izviše nalazese ovdě: Orlovi, kosovci, vrane, svrake, jerebice, vodene race i vrebacah, i to obilato.
Medju dervljima imade ovdě: hrastića, javorića, klenića, grabrića, drena, verbah, jelovine, lipovine, po něšto tisovine, bukovine. – Od voća mlogo šljivah, po něšto trešanjah, krušakah i jabukah.
Ruda ovdě neimade.
Razvaline (ruine) cèrkvah i gradinah, i ostali spomenici starih vrěmenah, koji se kod ovog ili u ovome městu nalaze.
Razvaline Svetoga Duha cerkve nalaze se ½ od města prama Starom Selu. Svetoga Marka 1 sat prema Žaložnici. Na desnu stranu od Gačke je fortica koja jošter 3 tornja imade. –
U stara vrěmena biaše ovdě Opatia (Abatia) svet. Nicole od Gačke, od koga i dan danasnji Abatia titularis jest.
Pod Sigmundom Frangepani biaše ovdě biskupia, od kojeg vrěmena zove se jedan dio zemljišta na desnu stranu od Gačke Biskupjak.
Ulazeći u župničku cerkvu nalazi se natpis na kamenu utěsan:
Narrentur justitiae et Clementia in Fortes Israel Iudicum Cap. 5. Vers. 11.
O Regina Orbis, prima, atque piissima Mater
Iustitia Ilyries, et pietate Regens,
Prima Reformatiae Ilyrorum, magna Theresia!
Tu perfecisti, quod nequiere Viri.
Prima doces Artem belandi, prima Croatas,
Legibus emendas, et pietate trahis.
Martem Lex, Legem Pietas attemperat, armis,
Corpora Lege manus, cor pietate domas;
Templum hoc Primae sacras, inque tibi jure Parenti
Grati Ilyri sacrant coropora, Corda, manus
Anne Domini MDCCLXXIV.
Na lěvu stranu u Sanctuariu štije se:
Munere Theresia Ioseph Correge-Ioanne
Prasule: Templa, Klefeld facta Recente micant
Pro Mareschalus Vella, Müllerque Tribunus
Winkelmann peragens in Legione vices
Anreiter primus Major, Vukassovich alter
Zottonique Archi Parochus annus erat.
An 1774 no.
U Kapelli Sv. Ivana Nepomucena stie se napis:
Ova Kapellica je ucsinjena na Csast sv. Ivana Nepomucena:
stroškom Kapellana Andre Paulakovicha
Leta 1746.
Ulazeći u kapellu maike Božie od začetja na Poljici štije se slědeći napis:
Aere Patrone Aagustissimae Imperatritis
et Reginae Mariae Theresiae Suffragisque Regiminis
Colonelli de Müller, nec non zelo duorum,
Regiminis Majorum d'Anreiter, et de Vukassovich,
atque piis populi Ottocensis Laboribus,
fuit Sacelum istud in honorem,
B.M.V. erectum, Ottocensi Parocho Ioanne
de Vukassevich anno 1776.
Na ulazu u kuću župnika štie se u kamenu utesane rieči:
Iubente Generale Barone à Klefeld, et ita
Volente Tribune à Müller fuit Ottocensi
Parocho Ioanni à Vukassovich praesens
prorsus nova habitatis
extructa.
(1775)
Ulazeći u učionu štie se:
Schola pro Instruendis pueris
extructa ab Imperatore Iosepho II. (1782)
Narod po spolu
mužki – 1167
ženski – 1113
ukupno - 2280
Narod po věri
katolici – 2280
grko-sjedinjeni –
grko-nesjedinjeni – 37
protestanti i lutorani – 1
židovi –
po jeziku govore
štokavsko (koji vele što) –
kajkavsko (koji vele kaj) –
čakavsko (koji vele ča) – Ovdi se obično govori ča
Ima li pučka škola i koliko učenikah jednoga i drugoga spola u toj školi.
Ovdi jest glavna učiona (Normal (…))
Muških učenika imade 96
U ženskoj učioni 25.
Razlikuje li se nošnja naroda po věrozakonu u ovome městu.
Nerazlikuje.
Nošnja gradska (kasnije dopisano, op. a.)
Kakovi rukotvorni proizvodi nalaze se kod ovog naroda, naime je li ovdě tkanje, šivanje, pletenje, iveranje i predenje zabava ženskoga spola; ima li ovdě i koliko kovačah, kolarah, dèrvodělacah, stolarah, lončarah, opančarah i drugih zanatliah.
Zabava ženskog spola jest: Tkanje, šivanje, pletenje, i predenje za svoju vlastitu porabu.Ovdě imade kovačah 4, děrvodělacah 3, opančara 2, krojačah 6, postolara 3, pivara 2 i tergovacah 9.
Za domaći posao imade jos više kovačah, kako i kolarah za prosta granjičarska kola.
Koje su najstarie i znamenitie knjige i pod kojim naslovom u cèrkvah i u knjižnicah ove župe (parokie) nalaze? gde su, koje godine, od koga i kojom abecedom (azbukom) tiskane?
Znamenitih knjiga ne imade nikakovih; nego se nalaze knjige za svetu mašu, tako naznačene Missale Romanum, od kojih naistaria jest tiškana godine 1743.
Missale Defunctorum naistarii od godine 1718.
Knjige zadáržujuće molitve, Epistole i Evangjelja za mašu u našemu jeziku od god. 1824.
U svima jesu latinska slova.
Zapisnici u ovoj župi jesu naistarii od godine 1665.
Izviše nalazi se ovdi i Misal Cirilički, cirilskim slovima tiskan 1747.
Ime Županije (varmedje) ili regimente
Slavna ces. kralj. Otočka Regimenta
Ime Města
Otočac
Dubrava
Prozor
Poljice
Šumećica
Daljina od cèrkve župne satih.
Otočac –
Dubrava ¾
Prozor 1 ½
Poljice ¾
Šumećica 1 ¼
Daljina od škole pučke satih.
Otočac –
Dubrava – ¾
Prozor – 1 ½
Poljice – ¾
Šumećica – 1 ¼
Daljina od glavnoga města županije ili regim.
Isto mésto jest glavno ove regimente
Broj cèrkvah
katolikah – 4
1 župnička cérkva i 3 kapelle
gèrčko-sjedinjenih
gèrčko-nesjedinjenih
Broj kućah.
227.
Osobito ime polja, poljane ili doline, u kom ovo město leži.
Město ovo leži u tako zvanoj dolini Gačke (Gačka (…)). – U stara vrěmena zvala se je ova dolina Otok, i od otud ime Otočac, budući okolo svega města teče potok Gačka.
Imena gorah, stranah i znamenitijih bèrdah, pod kojimi isto město leži, kako takodjer i pećine ili špilje, koje se ovdě nalaze.
Umac-, Prozor-, Oblaj, Vinica -, Šumećički – verh -, Verći – berdo.
Eto, to je sve što je Vatroslav Vinski zabilježio O Otočcu i mjestima koja su potpadala pod Otočku župu.
M. Kranjčević