KOMPOLJE – Bila je nekada neka emisija Skitam se i snimam, možda i sada još uvijek jeste, tko će ga znati, ali tom prokušanom metodom koristi se i don Angjelo. Uvijek je kod njega fotoaparat (nema on pametnih telefona, veli da mu ne trebaju, da je dovoljno pametan pa kuda bi još s pametnim telefonima, mudro) i kad mu neki motiv zapne za oko – on okine. I evo ti lijepih fotografija, nekada posve dokumentarnih, nekada čak i umjetničkih, ili barem blizu tome.
Tako don Angjelo ne može nikako propustiti jesen, i onu rani i onu kasnu, sve pršti od boja, mijene su iz dana u dan, izazovno do boga. I naišao njemu pred objektiv – šipak. Lijepa grana se savila, puna crvenih plodova, baš se tako lijepo povila poput brda u pozadini, skladna jedna cjelina. A još jedna se uzdigla, kao da nebu stremi, također puna Božjih darova. A tek koliko nijansi zelenih boja, pa bijeli oblaci i bijeli motivi usklađeni, pa modro nebo … Jesenje lijepo.
M. K.