KRASNO - Zastupnički dom Hrvatskoga državnog sabora na sjednici održanoj 28. svibnja 1999. donio je Zakon o proglašenju Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Vrijednost i ljepota prirode Velebita odavno su prepoznati. U sklopu UNESCO-va programa Čovjek i biosfera planina Velebit uvrštena je 1978. godine u mrežu svjetskih rezervata biosfere. Tri godine kasnije čitav Velebit postaje parkom prirode. Unutar njega čak su dva nacionalna parka – na jugu je Nacionalni park Paklenica, proglašen još 1949. godine, a na sjevernom je dijelu Nacionalni park Sjeverni Velebit, proglašen pola stoljeća kasnije.
Sjeverni Velebit najmlađi je od osam hrvatskih nacionalnih parkova. Ovaj je prostor Velebita pravi mozaik sastavljen od najrazličitijih staništa koja su dom mnogim biljnim, životinjskim vrstama te gljivama čije se bogatstvo tek počelo otkrivati. Upravo je ta raznolikost krških oblika, živoga svijeta i krajobraza, koje je dobrim dijelom stvorio čovjek, bila razlogom proglašenja Nacionalnog parka Sjeverni Velebit.
Nacionalni park Sjeverni Velebit obuhvaća i nekoliko otprije zaštićenih područja. Tu se nalazi strogi rezervat Hajdučki i Rožanski kukovi, botanički rezervat Visibaba – nalazište endemične biljke hrvatske sibireje, te botanički rezervat Zavižan-Balinovac-Velika kosa, unutar kojega se nalazi i poznati Velebitski botanički vrt, proglašen spomenikom parkovne arhitekture, a Premužićeva staza 2009. godine u cijeloj je svojoj dužini službeno zaštićena kao kulturno dobro od nacionalnog značaja.
NPSV/M.K.