OTOČAC - U Osnovnoj školi Zrinskih i Frankopana u četvrtak je održan županijski stručni skup učitelja hrvatskoga jezika Ličko-senjske županije. Tema stručnog skupa je bila Zavičajno pjesništvo u dodiru s glazbenim izričajem; Humor u djelima Milana Kranjčevića; Prijedlog radionice za poticanje čitanja dijalektne poezije. Ovaj skup organizirala je Dragocjenka Bilović, prof. uč. savjetnik na samom zalasku svoje učiteljske karijere, završetkom ove školske godine odlazi u zasluženu punu mirovinu. Tim je ovo bio i svojevrsni rastanak s prof. Bilović na jedan poseban način.
Prof. Bilović je otvorila stručni skup, pozdravivši sve nazočne kolege, ukratko je evocirala dosadašnji rad stručnog skupa na prošlim sesijama, predstavila predavače i skup je mogao početi.
Prvo izlaganje imala je izv. prof. Jasminka Brala-Mudrovčić, profesorica sa zadarskog Sveučilišta Odjela za nastavničke studije u Gospiću. Popraćeno video prezentacijom, kako to već ona zna, Brala-Mudrovčić iznijela je jednu nadasve slabo ili nikako poznatu temu a pod nazivom Zavičajno pjesništvo u dodiru s glazbenim izričajem. Iako sam naslov ne govori sve, zapravo se radilo u nadasve zanimljivoj temi, odnosno uglazbljivanju tekstova hrvatskih spisatelja od srednjeg vijeka pa do početka 20. stoljeća. Mnogi vjerojatno nisu znali da je uglazbljen i tekst Bašćanske ploče, da su uglazbljeni dijelovi Zoranićevih Planina, neke od pjesama Silvija Strahimira Kranjčevića, Ivana Trnskoga i mnogih drugih. Uglavnom su to pjesme koje pripadaju budnicama, nastale u drugoj polovici 19. i početkom 20. stoljeća, u vrijeme jačanja hrvatske nacionalne svijesti, borne s mađaronima i probuđenim srpskim šovinizmom u Hrvatskoj.
Drugo izlaganje imao je hrvatski književnik Milan Kranjčević, član Društva hrvatskih književnika, a njemu je kao tema postavljena Humor u djelima Milana Kranjčevića. Sam autor je na početku kazao da je to za samoga autora nadasve nezahvalna tema, da bi bilo bolje i produktivnije da je humor u njegovim djelima netko drugi potražio i obradio, jer da u trenutku stvaranja spisatelji ne brinu ima li i koliko ima humora, kakav je, kojoj vrsti pripada, jer mu to nije primarno. Humora ili ima ili nema. I što je nekome humoristično, drugom čitatelju to ne mora biti. Ipak se potrudio pa je iz nekoliko svojih djela pročitao kraće citate koji po njegovoj ocjeni imaju humorističnu crtu. Autor je naglasio da se taj humor razliku s obzirom na vrstu književnog djela, jedno je u romanu, drugo u pripovijestima, treće u bajkama, već o kojoj se formi književna stvaralaštva radi.
Dragocjenka Bilović je na kraju imala temu Prijedlog radionice za poticanje čitanja dijalektne poezije, iznijevši svoja iskustva rada s učenicima u dijalektalnoj poeziji. Naglasila je da nije slučajno odabrala ovogodišnje sudionike jer se i sami bave i te kako dijalektološkim stvaralaštvom, ali i dijalektološkim izučavanjem organskih mjesnih govora, kao vrijedne baštine ne samo hrvatskoga jezika već i kraja.
Županijski stručni skup učitelja hrvatskoga jezika Ličko-senjske županije završio je međusobnim ugodnim druženjem.
M.P.