OTOČAC – Što je to božićnjak? Mnogo se spominje tijekom prosinca, uglavnom je personaliziran u Djeda Božićnjaka (kao da mu je to ime i prezime). Ma koliko god se Katolička crkva tome protivila, čini se da je digla ruke i pustila k vragu, Bože nam oprosti, i toga Djeda Božićnjaka. Jer Sveti Nikola je Sveti Nikola, kakav Djed Božićnjak! Izmišljotina, gotovo pa blasfemija. Ravan Djedu Mrazu (sada su valjda radi „rodne ravnopravnosti“ smilili i Baku Mraz, fali Sin Mraz, Kći Mraz, Unučica Mraz i Unuk Mraz, da se nabrajamo dalje). Izmiješalo se vjerovanje, praznovjerje, poganstvo, sve je to stavljeno u crvenu opravicu s crvenom kapicom na glavi, oho-hoooo.
Kada se malo prokopa koja značenja ima „božićnjak“, onda npr. jezikoslovac.com kaže da je to daća što ju je kmet imao dati gospodaru (jamačno do Božića), odnosno da je to prase o Božiću, a onda je na kraju nadodano da je to – Djed Mraz.
Na Wikipediji vele da je Djed Božićnjak isto što i Santa Claus ili Father Cristmas, da je to izmišljeni lik koji djeci donosi darove. I da Djed Mraz predstavlja – istočnu varijantu Djeda Božićnjaka. A da sve potječe od Svetog Nikole i da je preobrazba u Djeda Božićnjaka bila protestantska rabota u Americi (rekli bismo – očekivano tamo).
Na stranicama rječnik.com božićnjak je u Kastvu i u Istri mjesec - prosinac.
Na stranicama kdias.org lijepo piše da je kod Hrvata Bunjevaca u Bačkoj (odnosno Vojvodini) božićnjak zapravo posebno pripremljeni kruh. U Subotici je lanjske godine bila priređena 26. izložba božićnjaka, a tiskana je i monografija pod nazivom Božićnjaci. Vele da gdje god je prikazan bunjevački božićnjak da je izazivao veliki interes i bio unikatan i primijećen eksponat, da su svi bili zadivljeni njegovom teološkom i etnološkom vrijednošću, da je bio prikazan u Muzeju kruha u Ulmu u Njemačkoj, u Etnografskom muzeju u Zagrebu, na izložbi 100 jaslica u Rimu, u svoje vrijeme bio je uručen predsjednici Kolindi Grabar Kitarović. Bunjevci božićnjak ukrašavaju pravim skulpturicama od tijesta vezanim za Isusovo porođenje.
Na nekim hrvatskim portalima i tiskovinama se pod božićnjakom podrazumijeva posebno ukrašeni kruh koji se priprema u božićne blagdane, redovito ukrašen pletenicama, srcem, križem, a može imati i figurice od tijesta, ovisno o spretnosti domaćice.
Na Kordunu je božićnjak mirisan božićni kruh sastavljen od četiri dijela (četiri godišnja doba), ovijen pletenicom. Isto je i u ogulinskom kraju gdje je božićnjak svečani božićni ukrašeni kruh. Ta tradicija pečenja posebne vrste okrugloga kruha je karakteristična za kontinentalno područje, za obalno je karakterističan više uskrsni kruh. Božićnjaci su jednostavnog sastava, ali zato bogato ukrašeni pletenicama od tijesta, utiscima čaše ili ubodima vilice.
Kako bilo da bilo božićnjak u smislu davanja kmetske daće gospodaru je davna (zaboravljena) prošlost, a Djed Božićnjak relativno novovjeka izmišljotina. Preostaje da je božićnjak u hrvatskoj narodnoj tradiciji posebna vrsta ukrašena kruha koja se pripremala za Božić.
M.K.